Suočeni s rastućim dugom, njemački političari sve su manje sigurni da je zemlja mogla priuštiti najizdašniji paket pomoći gospodarstvu u Europi tijekom krize izazvane koronavirusom.

Polemika o financijskoj održivosti izlaska iz najdublje recesije od završetka 2. svjetskog rata – u drugom tromjesečju BDP je potonuo 11,7 posto na godišnjoj razini – pokrenuta je tijekom prošlotjednih konzultacija o proračunu za 2021. godinu, piše Financial Times.

Ministar financija Olaf Scholz šokirao je zastupnike u Bundestagu najavom zaduženja od 180 milijardi eura. Tim više jer se Njemačka ove godine zadužila za 218 milijardi eura, što je najveći godišnji iznos u poslijeratnoj povijesti.

Nepokolebljivi ministar

Međutim, Scholz je nepokolebljiv, a skeptičnim je zastupnicima prošloga petka poručio neka promisle što bi se dogodilo s gospodarstvom da vlada nije uložila toliki iznos. Takvo mišljenje dijeli i većina vodećih njemačkih ekonomista koji smatraju da vlada mora poduzeti što god je potrebno kako bi ublažila udarac koronakrize.

Stranke vladajuće koalicije, konzervativna Kršćansko-demokratska unija (CD) kancelarke Angele Merkel te Socijaldemokratska stranka (SPD) čiji je član ministar Scholz, za sada imaju i podršku javnosti za takvu politiku.

Međutim, oporba smatra kako vlada probleme samo odgađa za budućnost. Eksplozija duga prijeti prelaskom u krizu za sljedeće generacije, ističe Karsten Klein, zastupnik liberalne Slobodne demokratske stranke (FDP), naklonjene poduzetnicima. U državi koja se donedavno ponosila uravnoteženim proračunom, ovakvo povećanje duga ne može proći nezapaženo.

Sada je postalo jasno da se među žrtvama koronavirusa u Njemačkoj našla i politika „crne nule“, odnosno izbalansiranog proračuna koji ne poznaje riječ deficit. Naime, kada je izbila pandemija, ministarstvo financija brzo je izvuklo vrlo moćno oružje u borbi s nadolazećom krizom – 1,3 bilijuna eura vrijedan program subvencija i financijske pomoći kompanijama.

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

U lipnju je taj program zamijenjen paketom poticaja gospodarstvu od 130 milijardi eura. Također je suspendirana i „dužnička kočnica“, ustavna odredba koja ograničava proračunski deficit na svega 0,35 posto BDP-a.

Dio oporbenjaka optužuje Scholza da je odvrnuo proračunske slavine kako bi poboljšao svoj rejting među biračima s obzirom da se iduće godine održavaju parlamentarni izbori. A SPD-ov kandidat za kancelara mogao bi biti upravo Olaf Scholz.

„Ustav ne kaže da u slučaju izvanredne situacije možete trošiti koliko vas je volja“, kaže Otto Fricke, FDP-ov zastupnik i član parlamentarnog odbora za proračun. „Novac poreznih obveznika uvijek se mora trošiti pažljivo“, dodaje Fricke. Vlada pak uzvraća da je rast potrošnje tek privremenog karaktera, a za Njemačku uobičajena proračunska politika vratit će se čim pandemija prođe.

Iz Berlina poručuju da će Njemačka početi otplaćivati pandemijske dugove već od 2023., a da će dužnička kočnica opet biti na snazi od 2022. godine. Dio članova CDU-a neslužbeno poručuje kako se vlada čim prije mora vratiti proračunskoj disciplini.

Međutim, dio tamošnjih političara smatra i da je povratak dužničke kočnice već 2022. jednostavo neizvediv. Gesine Lötzsch, zastupnica ljevičarske stranke Die Linke kaže da je ta ideja „apsolutna apsurdna“. „Nitko stvarno ne vjeruje da će se to uistinu dogoditi“, kaže Lötzsch.

Čak i unutar CDU-a postoje skeptici. „Morali bi smanjiti zaduženje sa 180 milijardi eura u 2021. na 10 milijardi eura u 2022., koliko maksimalno dopušta dužnička kočnica. To je suludo. Nikada se u ovoj zemlji nije dogodila tako radikalna fiskalna konsolidacija“, ističe jedan član CDU-a koji je želio ostati anoniman.

Vodstvo CDU-a odbacilo je mogućnost da se stanje u javnim financijama popravi povećanjem poreza. A to znači da se konsolidacija može učiniti samo kroz proračunske rezove, što je opcija kojoj se lijevi dio njemačkog političkog spektra oštro protivi.

„Trebamo obvezujuća vladina jamstva da se Njemačka neće vratiti oštrim politikama štednje nakon koronakrize“, kaže Sven-Christian Kindler, zastupnik Zelenih. Iz tih razloga analitičari vjeruju da će se dužnička kočnica morati modificirati, a možda čak i ukinuti.

No, to traži izmjenu Ustava. Takav scenarij postat će vjerojatan ako iduće godine u vladu uđu Zeleni, a sadašnje ankete sugeriraju im takav uspjeh na parlamentarnim izborima.

Najmanji dug u G7

Za to vrijeme ministar Scholz uporno tvrdi da će njemačke javne financije preživjeti skok potrošnje tijekom pandemije. Na kraju ove godine omjer javnog duga u vrijednosti gospodarstva iznosit će 71 posto BDP-a.

Iako se radi o značajnom povećanju s obzirom da je još sredinom godine javni dug iznosio 60 posto BDP-a, omjer je bitno niži nego tijekom prethodne financijske krize te najmanji u skupini sedam najrazvijenijih država svijeta, ističe ministar financija.

Također je naglasio kako dobar dio ovogodišnjeg zaduženja od 218 milijardi eura još nije iskorišten, tako da će ukupan iznos duga ove i iduće godine iznositi 300 milijardi eura. No, to nije ušutkalo kritičare koje posebno „žulja“ što će vlada restoranima, kafićima i hotelima zbog zatvaranja u studenom isplatiti 75 posto prihoda ostvarenih u istom lanjskom mjesecu.

No, nedavna studija IW ekonomskog instituta iz Kölna zaključila je da je taj 30 milijardi eura vrijedan program pomoći suviše velikodušan. Na taj će način velik dio ugostitelja ostvariti veći prihod nego inače jer vladina odluka nije uračunala snažan pad njihovih varijabilnih troškova dok su zatvoreni, tvrdi IW.

„Obeštetiti većinu prihoda poduzetnika nije ni pametno ni fiskalno održivo“, naglašava Carsten Linnemann, CDU-ov zastupnik, dodavši da vlada treba isplatiti samo fiksne troškove i troškove plaća.