Njemačka inženjerska sramota, kako je prozvana nova berlinska zračna luka, u subotu je otvorila vrata, gotovo desetljeće nakon prvotnog roka i tri puta uvećane cijene gradnje.

Da paradoks bude još veći, aerodrom Brandenburg (BER) započeo je s radom usred najveće krize zrakoplovnog prijevoza od kraja II. svjetskog rata, s obzirom da su zbog pandemije koronavirusa letovi praktički zamrli.

“Ovo je tragedija”, kaže za Financial Times Katy Krüger, direktorica upravljanja terminalom zračne luke. “Toliko dugo smo čekali na otvaranje, a sada ovaj ludi pad u branši. To zaista boli”, dodala je Krüger.

Trijumfalni trenutak

Otvaranje BER-a trebao je biti trijumfalni trenutak za Berlin, s obzirom da je prijestolnica najvećeg europskog gospodarstva dobila zračnu luku kakvu zaslužuje.

No, zbog pandemije nova zračna luka djeluje kao skupi bijeli slon, projektirana za uvjete masovnog turizma i globalne mobilnosti koju je koronavirus zaustavio. BER ima četiri puta veću površinu od zračne luke Tegel koju će zamijeniti. Tako zgrada putničkog terminala zauzima površinu osam nogometnih igrališta. Glavni nedostatak Tegela, uz premalu površinu za broj putnika koji su kroz njega prolazili, jest i loša prometna povezanost sa središtem grada.

No, u uvjetima pandemije Tegel je bolji izbor od golemog Brandenburga. Kroz berlinsku zračnu luku trenutno prolazi 25.000 putnika dnevno, tek četvrtina lanjskog broja. Originalni plan da do 2040. kroz BER godišnje prođe 55 milijuna putnika sada se čini kao nedostižni san.

Engelbert Lütke Daldrup, glavni direktor tvrtke koja upravlja BER-om na čelo je postavljen 2017. kako bi dovršio projekt koji je već tada slovio za katastrofu. Lütke Daldrup ističe kako aerodrom čeka “vrlo, vrlo teška zima”.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Pojašnjava kako će njemačke zračne luke ove godine zabilježiti pad prihoda za dvije milijarde eura, a BER se suočava s udarcem od 300 milijuna eura. Gradnja zračne luke stajala je 6 milijardi eura – tri puta više od prvotne cijene – a prvu dobit BER bi trebao ostvariti 2025. godine.

U narednih 10 godina trebao bi otplatiti 3,5 milijarde eura kredita podignutih za dovršetak radova. Dodatnih 300 milijuna eura za ovogodišnje preživljavanje doći će većinom od dva glavna suvlasnika BER-a, savezne vlade te lokalnih vlasti Berlina i Brandenburga. Oni bi trebali ubrizgati 260 milijuna eura. Oko 50 milijuna eura uštedilo bi se internim mjerama rezanja troškova.

Dioničarima će to biti još jedna gorka pilula koju će morati progutati. Naime, porezni obveznici već su platili trećinu cijene gradnje. Engelbert Lütke Daldrup kaže kako su njemački inženjeri posramljeni činjenicom što se sve događalo tijekom gradnje BER-a.

Kamen temeljac postavljen je još prije 14 godina, a najavljeno otvaranje 2012. otkazano je nakon što je ustanovljeno da protupožarni sustav ne funkcionira.

U narednim godinama uslijedio je još niz tehničkih problema, nekompetentnog planiranja i učestalih smjena vodećih ljudi projekta. Datum službenog otvaranja pomican je čak šest puta. Sama činjenica da je aerodrom sada napokon dovršen za mnoge u Njemačkoj ravno je pravom malom čudu.

Značajni nedostatak

Inače, gradnja BER-a samo je jedan u nizu skandala koji su posljednjih godina pogodili njemačku građevinsku branšu. Primjerice, dovršetak gradnje hamburške koncertne dvorane kasnio je sedam godina, a cijena je uvećana tri puta.

Veliko renoviranje željezničkog kolodvora u Stuttgartu također je znatno kasnilo. Valja podsjetiti i da je prvi vlak na novoj trasi pruge visoke brzine između Berlina i Münchena kasnio čak dva sata.

Katy Krüger koja je u projekt BER-a uključena već cijelo desetljeće ističe kako je otvaranjem završena njezina noćna mora. “No, tužno je što se to dogodilo u trenutku kada imamo tako malo putnika. Na to nismo navikli u Berlinu”, kaže Krüger.

No, čak i da nema pandemije, nova berlinska zračna luka ne bi bila prekrcana putnicima. Naime, BER ima značajni nedostatak u odnosu na ostale zračne luke velikih europskih gradova, a to je vrlo mali broj međukontinentalnih veza.

Od preko stotinu međukontinentalnih linija prema Njemačkoj, svega sedam je prošle godine slijetalo na berlinsku zračnu luku, kaže Lütke Daldrup.

“U istoj smo kategoriji kao i najmanji i najmanje značajni europski glavni gradovi”, priznaje prvi čovjek BER-a. Primjerice, turisti koji iz Azije dolaze u Berlin i dalje moraju sletjeti u Prag, pa autobusom krenuti prema njemačkoj prijestolnici.