Na javni poziv za privatizaciju 502 problematične državne tvrtke iz Srbije stigle su 1732 punude za 403 poduzeća, dok za gotovo jednu petinu ili 99 poduzeća nije stigla niti jedna ponuda.

"Najveći broj ponuda za posrnula preduzeća dali su gospodarstvenici iz Srbije, ali su stigle i 72 ponude iz Njemačke, iz Sjedninjenih Američki Država došlo je 35 ponuda, iz Bugarske 34, iz Rusije je stiglo 26, a iz Velike Britanije 21 ponuda", rekao je Željko Sertić, novi srpski ministar gospodarstva. Kako prenosi agencija Beta, Sertić je za RTS ocijenio da je broj pristiglih ponuda bio veliko iznenađenje "koje govori da je Srbija privlačna investitorima". Agencija za privatizaciju objavila je 15. kolovoza javni poziv za prikupljanje pisama o zainteresiranosti ulagača za privatizaciju 502 tvrtke, od kojih je 161 u restrukturiranju. Rok za ponude istekao je 15. rujna i u sljedećem koraku Agencija za privatizaciju ima rok od 45 dana da predloži resornom ministarstvu koje će tvrtke morati završiti u stečaju. "Bit ćemo vrlo realistični u razmatranju ponuda, što moramo uraditi u sljedećem razdoblju, da bismo zajedno s upravama i sindikatima sačinili najbolju ponudu i plan za svaku pojedinačnu kompaniju", rekao je Sertić. Međutim, kako je dodao ministar gospodarstva, nužno je biti oprezan jer nisu sve ponude stigle samo za kupnju kompanija i njihov razvoj. 

Neki neće opstati
"Među ponudama imamo tvrtke koje su podnijele zahtjev za kupnju dijela imovine, ima i kompanija koje su zainteresirane za strateška partnerstva, ali ima i onih koji žele ulagati i proizvoditi", objasnio je ministar Sertić. Prema njegovim rečima, najviše je interesa za one tvrtke za koje je procijenjeno da imaju uvjete za daljnji razvoj, prije svega za one koje imaju svoja tržišta. "Za 99 poduzeća nije stigla nijedna ponuda, a sigurno je i da između pristiglih ponude nisu sve kvalitetne. Ne znam trenutno koliko će poduzeća otići u stečaj, ali moramo biti realni da svakako postoje tvrtke koja neće moći opstati na tržištu", istaknuo je Sertić. Na popisu za najveću dosadašnju privatizaciju u Srbiji bili su i nekadašnji proizvodni divovi kao što su Poljoprivredna korporacija Beograd, Poljoprivredno-industrijski kombinat Bečej, FAP, kombinat Kikinda, Azotara Pančevo i farmaceutska kompanija Galenika.

Raznovrsna ponuda 
Poziv za privatizaciju odnosio se na 113 kompanija iz područja prerađivačke industrije, 83 iz područja trgovine i popravki motornih vozila, 73 tvrtke iz IT sektora, 67 iz područja stručne, znanstvene i inovacijske djelatnosti, 51 građevinarsku tvrtku i 35 kompanija koje se bave poljoprivredom i šumarstvom. Također, traže se novi vlasnici za 21 tvrtku iz područja prometa, skladištenja i usluge smještaja i prehrane i 16 iz područja zdravstvene i socijalne zaštite. Na prodaju je ponuđeno i 15 tvrtki koje se bave financijskom djelatnošću i osiguranjem, 13 iz administrativne djelatnosti, sedam ih se bavi opskrbom električnom energijom i plinom, a šest je rudarskih kompanija.

Kragujevac riješen?

Kinezi nisu odustali od Zastava kamiona

Za privatizaciju Zastava kamiona zainteresirano je četiri ili pet značajnih inozemnih kompanija, piše Danas. Ponudu za strateško partnerstvo sa Zastavinom tvornicom kamiona Agenciji za privatizaciju, u predviđenom roku, poslala je i kineska kompanija JAC Motors, s kojom tvrtka iz Kragujevca ima potpisan memorandum o suradnji. Kineski kamioni prvo bi se sklapali, a potom i proizvodili u Kragujevcu, dok bi se prodavali u zemljama Cefte i sjeverne Afrike, ali i na tržištu Europske unije, budući da se se u njih ugrađuju motori koji zadovoljavaju europske standarde u području zaštite okoliša.