Dok su nekad s radošću odlazili u mirovinu znajući da će im ona po iznosu biti jednaka plaći, Nizozemci sada sa zebnjom gledaju na mogućnost snižavanja mirovina i do 8 posto.

Razlog su (pre)niske kamatne stope koje su uzdrmale tamošnji mirovinski sustav, do sada među najstabilnijima na svijetu.

Sa 0,3 na 3 posto
Monetarni poticaji Europske središnje banke (ECB) pritisnuli su kamatne stope u negativni teritorij što je izazvalo žestoku javnu polemiku u Nizozemskoj kako u takvim okolnostima treba izračunavati mirovinske doprinose. Preciznije rečeno, Nizozemce muči tehničko pitanje izračuna budućih mirovinskih isplata dok su kamatne stope ovako niske.

Kako navodi Reuters, sadašnji izračuni temelje se na prosječnoj očekivanoj životnoj dobi umirovljenika, potrebnom iznosu za mirovine te pretpostavljenoj visini kamatnih stopa. Ta kamatna stopa izvedena je iz prinosa na državne obveznice koji su tijekom ove godine zagazili u negativno područje. Snižavanje pretpostavljane visine kamatne stope ("rekenrente" na nizozemskom) znači da se trošak isplata mirovina povećava.

Kako tvrdi središnja banka, pad kamatne stope za jedan posto znači pribižno 12 posto smanjenja omjera između imovine mirovinskog sustava i njegovih obveza.  Kamatna stopa, odnosno "rekenrente" trenutno iznosi 0,3 posto, pa mirovinski stručnjaci tvrde kako treba biti podignuta na 2 do 3 posto kako bi mirovinski sustav mogao isplaćivati sadašnje iznose mirovina. U suprotnom, nizozemske umirovljenike čeka snižavanje mirovina.

Međutim, dio tamošnjih mirovinskih fondova smatra da još nije vrijeme za takve poteze. Corien Wortmann-Kool, dopredsjednica mirovinskog fonda državnih službenika ABP koji upravlja sa 456 milijardi eura, smatra kako su snižavanja "za sada nepotrebna".

"Vjerujemo da možemo postići dobre prinose, sada i u budućnosti", ističe za Reuters Wortmann-Kool procjenjujući da je godišnji prinos od četiri posto dostižan, unatoč niskim kamatnim stopama i prinosima na obveznice. ABP-ov omjer imovine i obveza pao je u prvi put u srpnju ove godine ispod kritične razine od 95 posto. Pad ispod te razine znači da isplata mirovina mora biti manja da bi fond zadržao dovoljno imovine za buduće isplate. U kolovozu je omjer pao na 88,6 posto, da bi se prošloga mjeseca oporavio na 91 posto.

Suočavanje s posljedicama
S druge strane, Peter Borgdorff, predsjednik 238 milijardi eura "teškog" mirovinskog fonda zdravstvenih radnika PFZW ističe kako pri sadašnjem omjeru od 92,2 posto mirovine moraju biti snižene tijekom iduće godine. Na tom tragu razmišlja i središnja banka – regulator mirovinskog sustava – ako je suditi po prošlotjednoj izjavi guvernera Klaasa Knota.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

"Nije toliko relevantno zašto su kamatne stope tako niske, već da će ostati na tim razinama i da se moramo suočiti s posljedicama na tržište nekretnina i mirovinski sustav", kazao je Knot. Jedan od razloga zašto je nizozemski mirovinski sustav do sada bio tako snažan jest striktno držanje izračuna održivosti budućih isplata. Drugi je veće oslanjanje na privatne mirovinske fondove. Inače, Nizozemska je jedna od rijetkih država unutar Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) gdje umirovljenici – kada zbroje mirovinu iz javnog i privatnog sustava – imaju mirovine u 100-postotnom iznosu neto plaće.

Nizozemski umirovljenici neugodno su iznenađeni mogućnošću snižavanja mirovina s obzirom da mirovine nisu već godinama usklađivane s inflacijom. K tome, imovina tamošnjih mirovinskih fondova od 2008. godine udvostručila se na 1,5 bilijuna eura. "To je nevjerojatna količina novca", kaže Henk Krol, čelnik političke stranke 50Plus koja predstavlja birače starije dobi. "Sada je problem: koliko novca mora biti u fondovima da svima isplate dio koji oni zaslužuju", navodi Krol.