Uz borbu protiv pandemije koja ostaje najvažniji prioritet, novu njemačku vladu pod vodstvom Olafa Scholza na ekonomskom planu očekuje i problem ulaganja u infrastrukturu, digitalizacije javne uprave te ulaganja u obnovljive izvore energije.

Tripartitna koalicijska “Semafor” vlada koju čine Socijaldemokratska stranka (SPD), Zeleni te liberalna Slobodna demokratska stranka (FDP) prisegnut će ovoga tjedna u Bundestagu.

Svoje namjere koaliicjski su partneri otkrili u dokemntu na 178 stranica pod nazivom “Usudite se napraviti više i napredovati” koji ocrtava koalicijsku političku kartu puta za Njemačku, a bavi se pitanjima zdravlja, migracija, digitalizacije, socijalne naknade, obrane, obrazovanja i izbornog zakona.

Stalni krizni tim
Što se tiče borbe protiv COVID-a, na otkrivanju koalicijskog sporazuma Olaf Scholz iz SPD-a, koji bi trebao zamijeniti Angelu Merkel na kancelarskom mjestu, najavio je stvaranje stalnog kriznog tima za koronavirus koji će svakodnevno izvještavati vladu, a koji će se sastojati od nacionalnih i regionalnih političara, te stručnjaka iz područja virologije, epidemiologije, sociologije i psihologije.

“Trebali bismo učiniti cijepljenje obveznim na mjestima koja brinu o posebno ranjivim skupinama”, rekao je Scholz, dodajući da će svaka odluka o obvezi cijepljenja u općoj populaciji ovisiti o specifičnim okolnostima.

Prema očekivanjima, klimatske promjene bit će glavni fokus nove vlade s obzirom na njezin lijevo-zeleni politički predznak. Scholzova vlada namjerava provjeriti koliko će svaki prijedlog zakona imati utjecaja na klimu.

Povećanje proizvodnje obnovljive energije potaknut će se postavljanjem fotonaponskih panela na nove poslovne zgrade i stambene kuće te izgradnjom više vjetroelektrana, posebice na moru. Do 2030. godine 80 posto električne energije dolazit će iz obnovljivih izvora, a 50 posto grijanja trebalo bi biti klimatski neutralno.

Isto tako, ugljen bi se, ako je moguće, do tada trebao postupno izbaciti, što će i automobile s motorima na unutarnje izgaranje “poslati u povijest”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Reforma administracije
Nova vlada u Berlinu radit će i na uklanjaju birokratskih prepreka, odnosno na poticanju digitalizacije, a krenut će se i s reformom administrativnih struktura. Cilj ubrzati procese odobravanja, posebice kada su u pitanju infrastrukturni projekti.

Također žele zamijeniti shemu plaćanja za nezaposlene poznatu kao Hartz IV onim što nazivaju dohotkom građana. U 2022. godini povećat će se na 449 eura mjesečno za jednu osobu – što je povećanje od 3 eura.

Mirovine ostaju uglavnom nepromijenjene i ne bi smjele pasti ispod 48 posto trenutne prosječne razine prihoda. Sljedeće godine mirovinski doprinosi ostat će zamrznuti na 20 posto. Nova koalicija pristala je zadržati dob za umirovljenje na 67 godina.

Kod obrazovanja se ističe digitalna transformacija škola i uvođenje novih digitalnih tehnologija. Koalicijski ugovor navodi da Njemačka želi “pružiti svima najbolje mogućnosti obrazovanja bez obzira na njihovo porijeklo, omogućiti i osigurati sudjelovanje i društvenu mobilnost putem inkluzivnog obrazovanja”.

Cilj je posebno podržati škole u socijalno ugroženim područjima. Što se tiče izmjena izbornog zakona, vlada smatra da su mladi pokazali da se žele i mogu uključiti u politiku.

Stoga se navodi smanjenje dobi za glasanje sa 18 na 16 godina. To bi, međutim, zahtijevalo promjenu njemačkog ustava — i stoga trebaju potporu nekih oporbenih stranaka.