Iako su industrije nafte i oružje zadnjih 100-tinjak godina djelatnosti koje zapravo nikad nisu u krizi, rat u Ukrajini je potražnju za objema doveo do nezamislivih razmjera.

I dok s jedne strane gotovo čitavi demokratski svijet u svojevrsnom je proxy ratu s Rusijom i aktivno pomaže Ukrajini, čak i isporukom naoružanja, istovremeno i dalje te zemlje, manje ili više, redovno kupuju naftu i plin od Rusije jer jednostavno nemaju alternativu.

Na drugoj strani se svi sve više naoružavaju te se globalno tvrtke iz obrambene industrije suočavaju s nedostatkom kapaciteta.

Velike promjene
Stvar je posebno kulminirala u SAD-u, koji je najveći svjetski proizvođač i izvoznik oružja i vojne opreme, a čije proizvode u pojačanom obimu sada žele svi. Bloomberg piše da Lockheed Martin radi na tome da gotovo udvostruči svoj proizvodni kapacitet za protuoklopne rakete Javelin na 4000 komada godišnje, a postizanje tog cilja zahtijevat će da se opskrbni lanac “pokrene”.

U proteklih 30-ak godina, od kraja Hladnog rata, američka vojna industrija doživjela je velike promjene koje se najočitije kroz činjenicu da je 1990. bio 51 veliki dobavljač za Pentagon, a danas taj status ima “svega” pet mega korporacija poput Lockheed Martina, Raytheona, Boeinga, Northrop Grummana i General Dynamicsa.

Trenutačno Lockheed može proizvesti oko 2100 Javelina godišnje, rekao je glavni izvršni direktor Jim Taiclet, a za podizanje kapaciteta trebat će nekoliko mjeseci, možda čak i nekoliko godina jer moraju pokrenuti čitavi lanac opskrbe.

Jedan od načina pomoći bio bi da Kongres donese zakon o inovacijama koji bi potaknuo domaći dizajn i proizvodnju mikroprocesora, smanjujući oslanjanje na inozemnu ponudu. Za svaki Javelin potrebno je oko 250 mikroprocesora.

Američki predsjednik Joe Biden posjetio je prošlog tjedna tvornicu Javelina u Troyu u Alabami i pozvao Kongres da odobri dodatnih 33 milijarde dolara pomoći Ukrajini. SAD je, navodi Bloomberg, već isporučio oko 5000 od 5500 projektila koje se Bijela kuća obvezala isporučiti Ukrajini.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Novonastalom potkapacitiranošću američke obrambene industrije bavi se i Financial Times koji prenosi riječi izvršne direktorice Northropa, Kathy Warden, koja je istaknula da njihova zrakoplovna grupa očekuje veću potražnju za svojim sustavima oružja, ali problemi u lancu opskrbe mogli bi omesti napore za proširenje proizvodnje.

“Trenutno je pitanje kako povećati proizvodnju da bismo popunili zalihe”, rekla je Warden te priznala problem nedostatka radne snage. Najveći američki isporučitelji za zračno-svemirsku obranu našli su se pomalo iznenađeni jer zapadne vlade ponovno kalibriraju svoje sigurnosne strategije i povećavaju izdatke za obranu nakon ruske invazije na Ukrajinu, a cijene dionica vojno-industrijskog kompleksa porasle su 12 do 15 posto od početka rata.

Teško do novih izvora
Izvršni direktor Raytheona, Greg Hayes, rekao je da se pronalaženje novih, neruskih izvora titana pokazalo teškim, te da će protuzrakoplovnom sustavu Stinger trebati elektronički redizajn budući da “neke komponente više nisu komercijalno dostupne”.

Stingeri i Javelini postali su simbol ukrajinskog otpora ruskoj agresiji, ono što je u Hladnom ratu diljem svijeta bio kalašnjikov. SAD su Ukrajini isporučili gotovo četvrtinu svojih zaliha Javelina i Stingera. No, dok se Javelin i dalje serijski proizvodi, Stinger je ispao s proizvodnih traga jer ga gotovo nitko više ne naručuje, a SAD su zadnju narudžbu Stingera imale prije 18 godina.

Rat u Ukrajini povećao je i interes bogatih NATO saveznika za prvoklasnim američkim oružjem, a tu se prije svega misli na zrakoplove F-35, u nešto manjoj mjeri i F-16, krstareće rakete, a posebno protuzračne raketne sustave Patriot.

Samo će Njemačka izdvojiti dodatnih 100 milijardi eura za naoružanje u narednih godinu-dvije, a dodatno se naoružavaju i Finska te Švedska koje žele ući u NATO.