Iz europske perspektive, a to znači i hrvatske, događaj s najdubljim, najznačajnijim posljedicama prve godine drugog Trumpovog mandata je početak demontaže transatlantskog savezništva i veliko slabljenje NATO-a. U samo godinu dana taj proces kulminirao je prijetnjom vojnom aneksijom dijela europskog teritorija, Grenlanda. No, čak niti taj za nas ovdje tako prijelomni moment, kakav bi u budućnosti mogao biti i skidanje nuklearnog štita ili prekid minimalne pomoći Ukrajini, nije nužno prva vijest u američkim medijima.

Iz američke perspektive, slabljenje NATO-a i povlačenje Amerike kao zaštitnice Europe, tek je sekvenca u nizu promjena u politici i ekonomiji koji je Trump poduzeo i proveo pod zastavom Amerika First. Pogledajmo primjer carina, još jednog velikog potresa. Činjenica jest da se udaranje carinama isplatilo. Prikupljeni prihodi narasli su, konkretno, stotinu milijardi do sredine 2025. Objavljene su mnoge procjene koristi i generalni je zaključak da one, niti u desetogodišnjim projekcijama, i slijevanju golemih sredstava, ipak neće moći pokriti rupu državnog duga.

U međuvremenu, povećali su se troškovi kućanstva za tisuću dolara godišnje i, oko čega biznisi negoduju, troškovi poslovanja. Također, uvele su neizvjesnost u poslovanje koja se mnogima ne sviđa.

Ukupni godišnji rast BDP-a bio je oko dva posto, zapošljavanje se usporilo u odnosu na zadnju godinu Bidenovog mandata, u nekim sektorima se povećalo (kao zdravstvu), ali je stagniralo u industriji. Stopa nezaposlenosti je oko 4,5 posto, nešto više nego u posljednjoj godini Bidena, inflacija se smirila, ali život nije pojeftinio.

Međutim, burza je snažno rasla pa je indeks S&P 500 porastao više od 16,39 posto u prošloj godini, no osjetno sporije od drugih svjetskih tržišta. Usporedbe radi, MSCI All Country World (koji isključuje SAD) porastao je 29,2 posto prošle godine. Investitori su bili optimistični (glavni urednik The Economista na svom blogu se, svojedobno, čudio tome). Broj milijunaša i milijardera je uočljivo porastao, bez premca u odnosu na ranija razdoblja.

Tko zapravo odlučuje?

Prva godina, ekonomski, prošla je dobro, ali veći naglasci od ekonomije, ako promatramo prvu godinu njegovog mandata, na promjenama su unutar tkiva društva Amerike i na vanjskoj politici, obje kao dio America First.

Jedan od najzanimljivijih američkih desnih intelektualaca, ugledni Yuval Levin s Enterprise instituta, smatra da je, gledano iz konzervativne perspektive, prva godina donijela i pozitivne pomake, a to su smanjenje radikalne woke ideologije u institucijama, sigurnija granica prema Meksiku, donošenje novog poreznog zakona (Big beautiful bill), a vanjskopolitički smanjenje iranskog nuklearnog programa, zaustavljanje destruktivnih izraelskih napada u Gazi i povratak preživjelih izraelskih taoca. Utjecajni analitičar Levin kritizira maskirane odrede ICE (Imigracijska i carinska služba) koji teroriziraju građane, bezdušnu, kako kaže, hladnu i okrutnu apologiju ICE-a u vezi tragičnog ubojstva sudionice demonstracija u Minnesoti, veliko smanjenje sredstava za znanstvena istraživanja, napad tužbom na Fed, carinsku politiku, ad hoc dogovor (deal) umjesto zakonskih aktivnosti što, pak, stvara nesigurnost.

POSLOVANJE

Okolišne deklaracije kao potvrda održivog razvoja NEXE proizvoda

Mirovinski sustav

Zašto je trostupni mirovinski model pametniji nego što se misli?

Najveća uočena promjena je način razmišljanja, običaja, ponašanja, odnosa prema građanima u državnoj administraciji. Posvuda su nagađanja, ali ne i pravi, informirani uvidi o tome tko i kako odlučuje, tko vodi igru, ili dio igre, u prvoj godini Trumpova mandata.

U samom početku zvijezda je bio Elon Musk, no nakon što su se posvađali oko poreznog zakona, Musk je bio šokantno jednostavno eliminiran pod prijetnjom da će mu se uništiti biznis. Neki su konstante, kao njegov zet Jared Kushner, no u samom Trumpovom timu prošle godine izraslo je rivalstvo državnog tajnika Marca Rubia i potpredsjednika JD Vancea, dvojca koji hvataju zalet za posttrumpovski predsjednički mandat. Ipak, najjačim se pokazao pri kraju godine savjetnik je za domovinsku sigurnost Stephen Miller koji je, prema analitičarima, postao “neka vrst premijera”. Oko Trumpa vlada natjecanje za milost, a kako on, navodno, brzo mijenja mišljenja i politike, to također dovodi do rasta utjecaja te trojice oko njega, pogotovo Millera.

Prva sekvenca serije Trumpovih Amerika First poteza koji su prikovali cijeli svijet uz vijesti, bila je predsjedničko pomilovanje 1500 izgrednika koji su, kad je u siječnju 2021. izgubio izbore od Bidena, nasilno ušli u Capitol Hill, vandalizirali prostor i napali policajce, među kojima su bili i organizirani desni ekstremisti skupine “Proud Boys”. Trump i danas ponavlja da su izbori koje je dobio Joe Biden bili namješteni, i taj narativ žrtve sistema i prevare narodne volje od strane elitističkog sistema i dalje je živ među njegovim pristalicama i živim održava njegov izborni bazen.

Međutim, isto tako, u drugoj polovici godine, pozitivni stav oko prve godine njegovog mandata jako se snizio i sad, u siječnju 2026. prema Gallupu, iznosi tek 36 posto uz 60 posto nezadovoljnika. Broj zadovoljnih u drugim anketama ne prelazi 40 posto. Pred kraj godine,Trumpova ekipa počela je strepiti oko izbora polovice mandata, ove godine u studenom, kad bi mogli izgubiti većinu u Kongresu. Još od prošle godine sve je podređeno tome da se to izbjegne.

Uspon i pad Muska

Drugi Trumpov potez bio je proglašavanje izvanrednih okolnosti na granici s Meksikom, tj. deportacije ilegalnih useljenika, što je također pozitivno odjeknulo u bjelačkoj radničkoj klasi malih gradova pogođenih deindustrijalizacijom te u ruralnoj Americi. U tom paketu mjera pokušao je oduzeti i pravo na državljanstvo čak i za rođene u Sjedinjenim Državama. Treći potez – objašnjavajući da Medicare iskorištavaju ilegalni useljenici i lijenčine – koliko je mogao srezao je tu zdravstvenu zaštitu ranjivih dijelova društva. Generalno je rezao, gdje je mogao, socijalne programe pomoći.

Na tom valu napadao je i sudstvo i medije.

Paralelno, u sklopu inicijative za modernizaciju i smanjenje troškova države (DOGE), njegov tadašnji suradnik Elon Musk sa svojim timom proveo je duboka čišćenja u administraciji. Inicijativa DOGE kritizirana je ne samo zbog otkaza i prekida programa, nego i pristupa visoko osjetljivim informacijama, čak i sigurnosnim, koje su završile tko zna gdje. Proklamirani cilj bila je ušteda od dva trilijuna dolara godišnje.

Vremenski skoro godinu dana poslije akcije DOGE pokazalo se da su uštede manje od željenih. DOGE tvrdi da su uštede 215 milijardi dolara, ali to se argumentirano osporava, pa ispada da su uštede između dvije i deset milijardi, daleko manje od Muskovih brojki. DOGE je raspušten u studenom 2025., osam mjeseci prije roka. Međutim, dok se odvijala akcija je dobro odjeknula u bazi jer se shvaćala kao rezanje parazitske, umišljene elite. Na tom valu pobune protiv eksperata, treba shvatiti i odluke o povlačenju obaveznog cijepljenja djece te povlačenje sredstava za znanstvena istraživanja u medicinu koja nije u skladu s MAGA idejama.

Ovo su pokazatelji dubokih promjene u samoj Americi, to je vrst unutarnje američke društvene revolucije izrasle iz nezadovoljstva antielitističkog, antisistemskog, zanemarenog dijela Amerike, koju artikuliraju MAGA pokret i kršćanski ultrakonzervativci, a kojoj se, zasad slabo, suprotstavlja liberalna Amerika.

Taj “Kulturkampf”, a pojam je preuzet iz njemačke povijesti devetnaestog stoljeća, odnosi se na svaki sličan kulturno-politički sukob, sukob ideja, očekivanja i vrijednosti. I ovaj američki nekoliko je puta eskalirao, najprije, pokušaj atentata na Trumpa, kad mu je ozlijeđeno uho, a potom dvije žrtve, desnog influensera Charlieja Kirka, a neki dan i sudionicu demonstracija protiv nasilnih deportacija Renee Good. No, uz njih svakih toliko iskoči životna priča i sudbina nekih od useljenika čiji su normalni, skromni, nikom na smetnju životi, prekinuti. Te deportacije provode se stalno, i prema istraživanjima javnog mnijenja, maskirani i naoružani pripadnici ICE odreda imaju manje pristalica nego ranije, a u nekim saveznim državama građani se izrazito bune.

U kontekstu “Kulturkampfa” koji šokantno polarizira američko društvo, oblikovala se i snažna antipatija prema Europi, koja se sada od tamo vidi kao parazit što siše američku snagu. Ekonomski razlozi ili racionalna procjena koristi partnerstva, nije, čini se, primarna, nego baš iritacija onim što vide kao dekadenciju, trulež i civilizacijsku propast.

NATO u smislu saveza, ostatak je starog, predrevolucionarnog doba, a dobar je jedino ako se Europi ispostavi visoki račun za cijelo prethodno razdoblje. Razumijevanje prema imperijalnim težnjama Moskve, neraspoloženje prema Ukrajini koja ne želi prihvatiti posezanja iz Kremlja i predati se, kako bi se svijet podijelio prema tim zamislima, prevladavao je u prvoj godini Trumpova mandata.

To je jasno izneseno i u programatskom dokumentu Nacionalne sigurnosne strategije koja proklamira američki interes totalnom ekonomskom, sigurnosnom i kontrolom Sjeverne i Južne Amerike, dok u ostatku svijeta ima relativnu kontrolu koju dijeli s drugima.

Putinizacija američke politike

Upravo je Trump prošle godine izdigao Rusiju iz pozicije regionalne u svjetsku silu kojoj dijelom otvara put za njene imperijalne ambicije. Čak niti uz Kinu, bez pomoći Amerike, Rusija to nikada ne bi mogla ostvariti. To veliko razumijevanje za ruskog predsjednika dovelo je liberalne komentatore da govore o nekoj vrsti putinizacije američke politike i društva, nekog vrsti inverzije pobjede u Hladnome ratu.

Šire, s time je povezana izvanredno važna najava povlačenje Amerike iz 66 međunarodnih organizacija, tijela i sporazuma, za koje tvrde da su im indiferentni. Od onih koji će se reflektirati i na Hrvatsku, to su Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove, tj. nasljednik Haškog tribunala, Venecijanska komisija i, najvažnije, povlačenje iz Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) sa sjedištem u Sarajevu, koje se zauzimalo za razvoj i transatlantske odnose zemalja regije.

Dakle, pojačava se nestabilnost hrvatskog susjedstva i olakšava agresivnost drugih igrača. Prošle godine, tj. prve ovog novog Trumpovog mandata, pojačali su se i verbalni napadi na Ujedinjene narode. Šokantno je zazvučao Trumpov nedavni intervju New York Timesu u kojem je konstatirao da mu međunarodno pravo ništa ne predstavlja jer da mu je samo njegova savjest i osobni osjećaj morala granica. Međutim, to i nije tako neobično, budući da smo u u njegovoj prvoj godini u ovom mandatu, svjedočili urušavanju poretka koji treba štititi međunarodno pravo. Ono što je Trump uveo unutar Amerike jest prevalencija MAGA populizma, protjerivanje ili transformaciju konzervativnog establishmenta u MAGA, a na međunarodnoj sceni konfuziju.

Pitanje je, prema tome, je li Trump u svojoj prvoj godini, možda čak kraljevskog mandata, anulirao veliki dio američke demokracije, sistem provjera i prepreka samovolji vlasti, pa čak iako mu je velika izborna pobjeda dala mandat?

Ipak nije. Pozitivno je da su se u prvoj godini Trumpova mandata, pokazale su i prepreke ambiciji apsolutne moći koju projicira Donald Trump.

Pravosuđe pod napadom

Vratimo se u tome odličnoj analizi Yuvala Levina, koji tvrdi da prepreke postavlja Kongres koji se polako oporavlja i pravosuđe. On kaže da Kongres, a da to nije popraćeno adekvatno u medijima, vraća mnoge politike koje je DOGE likvidirao. Među njima prvenstveno i najvažnije, sredstva za znanstvena istraživanja. Sudovi pak, smatraju da je velika većina otkaza podijeljena državnim službenicima, a ima ih oko 350 tisuća, nezakonita. Senat, sa svoje strane, u velikom broju odbija kadrovska imenovanja koja dolaze iz Bijele kuće, prošle godine njih 54, dakle jedno tjedno, što znači da uza sve političke pritiske, takva imenovanja nisu prošla demokratsku kontrolu.

Također, podignute su 573 tužbe građana i organizacija na federalnoj razini, i dosad je Trumpova administracija izgubila u 53 posto slučajeva. Točno 270 slučajeva još je u postupku. Nesumnjivo, iako pod napadom, pravosuđe se drži i postavlja granice. Zanimljivo, Trumpova administracija na Vrhovni sud šalje samo one slučajeve za koje smatra da će ih sigurno dobiti jer takvi slučajevi dobro odjeknu javnosti.

To i nije neobično jer je nedavno procurilo da se u uredima Trumpovih ministara, na velikim ekranima stalno pokazuje koliko ne samo službeni, nego i njihovi privatni računi, na društvenim mrežama dobivaju klikova.

No, posebno je loše odjeknula tužba kojoj je cilj bio središnji bankar Jerome Powell jer Fed ima vrlo moćnu bazu, a to je tržište, koje ne želi da nečiji privatni interes nadvlada nad interesom tržišta, rekao je Levin u podcastu kod Ezre Kleina, i dodao da se prošle godine Trump ipak suzdržao u nekim porivima, primjerice u napadima na Vrhovni sud.