Na poljoprivrednim površinama u Srbiji posljednjih godina sve su zastupljenije nasade borovnice, koje nakon maline postaju najpopularniji srpski brend kada je riječ o jagodičastom odnosno bobičastom voću.

Dok se nasade maline prostiru na više 20.000 hektara, borovnice trenutno zauzimaju oko 1200 ha. Oko 95 posto ubranih plodova borovnice plasira se na svjetsko i domaće tržište, u prerađenom i svježem stanju. Međutim, prednost u odnosu na svjetsko tržište je u tome što rane sorte borovnica u Srbiji sazrijevaju sredinom lipnja, u vrijeme kada je nitko u svijetu nema, pišu Večernje novosti.

Namjera proizvođača je da korištenjem inovativnih sredstava u uzgoju, borovnica sljedećem razdoblju postane novi srpski brend. To voće se uglavnom uzgaja u općinama Arilje, Užice, Bajina Bašta i Čajetina, ali i u okolici Beograda u selu Brestovik.

Podignute su i nove površine na jugu Srbije i u Crnoj Travi, koja se nalazi na nadmorskoj visini od 970 metara i odlična je lokacija za uzgoj borovnica. To voće se najviše izvozi u zemlje Zapadne Europe, a najčešće završi na stolu korisnika iz Njemačke, Francuske, Velike Britanije i Nizozemske.

Plasira se i u Rusiju, zemlju na čijem tržištu se mogu prodati veće količine i koja ima ima veliki potencijal. Velika su ulaganja, ali i očekivanja kada je riječ o zaradi. Jedan od osnovnih problema s kojim se proizvođači borovnica susreću je nedostatak radne snage. Iz godine u godinu na plantažama je sve manje kvalificiranih berača koji znaju ubrati zreli plod.