Brazil, Indija, Rusija, Kina i Južnoafrička Rešublika (BRICS) nakon osnivanja razvojne banke poduzele su još jedan važan korak prema jačanju svoje ekonomske zajednice usuglasivši osnivanje zajedničkog fonda za devizne rezerve. Kako je tijekom nedavno održanog summita G20 u Sant Peterburgu poručio ruski predsjednik Vladimir Putin, ostvarenje inicijative za stvaranje zajedničkog fonda deviznih rezervi zemalja grupe BRICS je u završnoj fazi.

Zamjenik ministra financija Ruske Federacije Sergej Storčak, dodao je da će sredstva za osnivanje zajedničkog fonda biti usmjerena iz međunarodnih rezervi Centralne banke Ruske Federacije.

Odluka da ukupan iznos sredstava zajedničkog fonda bude 100 milijardi dolara donesena je još u ožujku na summitu BRICS-a u Durbanu. Tom prilikom su lideri članica grupe postigli preliminarni dogovor o udjelu svake zemlje u zajedničkom fondu. Kina sudjeluje s 41 milijardom, Brazil, Indija i Rusija s po 18 milijardi, a Južnoafrička Republika s pet milijardi dolara. Kako objašnjava Storčak, članice su postigle dogovor da se prema potrebi vrše brzi swapovi – zamjene jedne aktive drugom.

“Za svoju nacionalnu valutu svaka članica moći će dobiti američke dolare. Odnosno, Centralna banka Ruske Federacije treba uz, utvrđenu kamatu i rokove za vraćanje sredstava, osigurati dolare za državu kojoj je to potrebno. Zajednički fond se stvara s ciljem da bi se moglo brzo reagirati na promjene na deviznim tržištima“, objasnio je ruski službenik, za Ruski vjesnik.

Riječ je o drugoj financijskoj instituciji koju osniva BRICS. Ranije je donesena odluka o osnivanju zajedničke razvojne banke s kapitalom od 50 milijardi dolara. Tijekom susreta čelnika BRICS-a u Sankt Peterburgu usuglašen je postupak donošenja odluka o ključnim pitanjima vezanim za rad te banke. Sve će se temeljiti na zajedničkoj suglasnosti, istaknuo je Putin, a novac za stvaranje kapitala te institucije osigurat će se iz proračuna članica BRICS-a.

Ideja o formiranju BRICS-ove inačice Svjetske banke i MMF-a nastala je na temelju sve većih kritika na račun tih zemalja i općeg odljeva kapitala s tržišta u razvoju. Tako su stručnjaci MMF-a za summit G20 pripremili izvješće u kojem se kaže da će u doglednoj budućnosti poticaji za rast svjetske privrede uglavnom dolaziti od SAD-a.

Brazil i Indija imaju velike probleme da održe stabilnost svojih valuta s obzirom da je privreda u obje zemlje i dalje u velikoj meri usmjerena na tržište sirovina i ima ograničenu mogućnost da održi rast kroz domaću potražnju. U Rusiji je također od početka godine  poprilično devalvirala rublja, no to je zaustavio rast cijena nafte zbog krize u Siriji. Kako su nedavno istaknuli stručnjaci Svjetskog ekonomskog forum (WEF), Kina, pak, koja stabilnost juana osigurava strogom regulacijom vlasti, trenutno gubi glavnu prednost, odnosno jeftinu radnu snagu.

“Ovaj volumen sredstava možda bi mogao biti dovoljan da se ublaži kratkoročan negativan učinak odljeva kapitala i da omogući nacionalnim regulatorima učinkovitije reakcije. U tom slučaju ne bismo vidjeli tako oštar pad rupija i reala”, rekao je analitičar Vladimir Lupenko, partner u kompaniji FCG. Međutim, rezerve, deviznog fonda prema njegovim procjenama, ne bi bile dovoljne da se valute održavaju u dužem razdoblju.

Inovativna platforma

Hrvatska uz Stories transformira hrvatsku premium turističku ponudu

Zahtjevan projekt

Sara iz Dalekovoda ruši predrasude i pomiče granice

Stručnjak za investicije Timofej Šoltes podsjeća da je do rujna 2013. indeks tržišta u razvoju pao gotovo pet posto prema podacima MSCI-a, odnosno više od 100 milijardi dolara. “Kad se još uzme u obzir protivljenje i politički pritisak MMF-a, Svjetske banke i razvijenih zemalja, ta sredstva bi mogla bi neučinkovita zato što su skromna. Međutim, svakako su dovoljna za određeni izazov svjetskim financijskim institucijama koje zemljama u razvoju nameću političke uvjete za kredite po niskim kamatnim stopama”, istaknuo je  Šoltes.