Takvi usjeci postoje na čak 234 mjesta na slovenskim autocestama. Stoga se postavlja pitanje kako doprinose sigurnosti prometa i skraćuju li životni vijek ceste?

Riječ je o mjeri poboljšanja odvodnje s prometnice, odnosno drenaže. Njime se želi spriječiti stagniranje debljeg sloja vode na kolniku koji bi mogao uzrokovati tzv. akvaplaning – gubitak kontrole nad vozilom zbog tankog sloja vode između gume i površine ceste, piše N1 Slovenija.

Mjera mehaničkog brazdenja vozne površine stručno se naziva “žljebljenje”, jer se posebnim strojem u usjeku napravi nekoliko utora kroz koje otječe voda. Rezovi su duboki između 3 i 7 milimetara, objašnjavaju u Darsu, tvrtki koja održava slovenske autoceste.

To su mjesta gdje se poprečni nagib ceste mijenja s jedne na drugu stranu. Kako su objasnili u Darsu, to je obično predviđeno u sklopu obnove ili novogradnje prometnice, no samo iznimno se na tu mjeru odlučuje naknadno, ako je otjecanje vode s određenog dijela prometnice lošije od očekivanog.

Čeka se dokumentacija

U susjednoj državi gradit će se velika tvornica namještaja, iza svega stoji poznati poduzetnik

“Međutim, prvo je potrebno utvrditi uzrok stagnacije vode, jer se ponekad pokaže da je za stagnaciju vode npr. kriv je asfaltni sloj i potrebna je samo lokalna sanacija”, priopćili su.

Unatoč tome što je riječ o planiranom “oštećivanju” kolnika, iz Darsa tvrde da utore ne skraćuju vijek trajanja kolnika. “Ne, jer su utori napravljeni u za to predviđenoj rešetki i nisu toliko duboki”, dodaju.

Dars je u siječnju ove godine s ljubljanskom tvrtkom Avavias potpisao dvogodišnji ugovor o obnovi utora na slovenskim autocestama vrijedan 320.000 eura.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost