Dva zviždača koji su upozorili vlasti na goleme malverzacije i korupciju tijekom gradnje jednog od najvećih infrastrukturnih projekata u Njemačkoj, ali i Europi, suočili su se sa odmazdom i pritiscima državne željezničke kompanije.

Kako piše Financial Times, radi se o projektu Stuttgart 21, gradnji podzemnog željezničkog kolodvora u glavnom gradu pokrajine Baden-Württemberg i šestom po veličini gradu u Njemačkoj. S obzirom da se grad nalazi u uskoj dolini, postojeći željeznički terminal već je desetljećima prometno usko grlo.

Veliki projekt, veliki problemi
Ideja o gradnji novog kolodvora nastala je još 1994., a predviđala je gradnju podzemnog terminala, 28 tunela i 117 kilometara nove pruge za vlakove velike brzine što bi prepolovilo vrijeme putovanja između Stuttgarta i Ulma.

Međutim, Stuttgart 21 s godinama je postao primjer kako i u organiziranoj Njemačkoj veliki projekti mogu stvoriti velike probleme, poput novog berlinskog aerodroma Brandenburga i hamburške koncertne dvorane. Osim što je rok završetka gradnje neprestano pomican – trenutno je postavljen na 2025. – troškovi su se s godinama utrostručili.

S početnih 2,5 milijarde eura, cijena gradnje je narasla na 8,2 milijarde eura. Međutim, to vjerojatno neće biti i zadnja cijena. Još 2016. godine Bundesrechungshof, najviši revizorski ured u Njemačkoj, upozorio je da bi konačna cijena gradnje mogla dosegnuti i 10 milijardi eura te je u svom izvješću prozvao vladu kancelarke Angele Merkel za ozbiljne propuste u nadzoru financiranja projekta.

Osim novca iz europskih fondova, u financiranju sudjeluju i njemačka vlada, pokrajina Baden-Württemberg te gradske vlasti Stuttgarta.

Projekt je izazvao i žestoke prosvjede građana Stuttgarta koji su se protivili rušenju stare kolodvorske zgrade, sječi stabala u obližnjem parku, visokim troškovima i višegodišnjoj gradnji. Neki prosvjedi i nisu bili odveć mirni – policija je 2010. upotrijebila i vodene topove.

Kritike na račun vlade rezultirale su time da je 2017. na čelo državne željezničke kompanije Deutsche Bahn (DB) došao Ronald Poffala, nekadašnji šef kabineta kancelarke. No, njegovim imenovanjem nije se mnogo toga promijenilo, kako u gradnji Stuttgarta 21, tako i poslovanju DB-a.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Div sa 40 milijardi eura godišnjih prihoda već je godinama na lošem glasu u njemačkoj javnosti zbog loše usluge, neprestanih kašnjenja vlakova i otkazivanja polazaka. Prošle godine DB je objavio gubitak od 5,7 milijardi eura te dug od 37 milijardi eura.

No, valja naglasiti kako je pandemija snažno negativno utjecala na poslovanje željezničkog prijevoznika.

Dokumenti do kojih je došao FT pokazuju da je odjel za financijsku kontrolu DB-a još 2016. dobio prijavu dvojice inženjera koji su bili angažirani na gradnji, a koji su tvrdili da je rast troškova gradnje nastao zbog lošeg upravljanja i korupcije.

Jedan zviždač izračunao je da je sve to donijelo DB-u oko 600 milijuna eura nepotrebnih troškova. Obojica su tvrdila da su visokopozicionirani direktori kompanije odobravali sumnjive radove te vjerojatno od izvođača dobivali dio novca plaćenog za te radove. “Revizori kompanije trebaju djelovati brzo i odlučno!

Odjel treba istražiti tko se osobno okoristio time”, stoji u dopisu jednog zviždača iz srpnja 2016. godine. Jedan od primjera jest električna trafostanica koja nije bila predviđena prvotnim projektom.

Jedan od zviždača tvrdi da je bio izložen pritisku nadređenih direktora kako bi odobrio posao gradnje trafostanice vrijedan 2,5 milijuna eura, iako je postojalo alternativno rješenje koje bi stajalo tek 30.000 eura. Od skupljeg rješenja naposljetku se odustalo.

Jedan otkaz, pa drugi
DB tvrdi da je internu istragu o navodima zviždača proveo početkom 2016. te da nakon više od godinu dana istrage nisu pronađeni dokazi koji bi potvrđivali te navode. No, tada počinje odmazda kompanije.

Jedan od zviždača u prosincu 2016. je dobio otkaz nakon što je počeo dobivati niz pritužbi nadređenih na njegov rad. Nakon tužbe zbog neutemeljenog otkaza i dobivenog sudskog spora u 2017. vraćen je na posao godinu kasnije. Međutim, ubrzo je opet otpušten.

U višegodišnjoj pravnoj sagi koja je uslijedila sud je opet nepravomoćno utvrdio da je i drugi otkaz bio nezakonit. No, u drugostupanjskom postupku sud je pak uvažio žalbu DB-a koja je tvrdila da je ponovna suradnja nemoguća jer je međusobno povjerenje uništeno.

Kompanija je tvrdila kako njezin spor s tim zaposlenikom nema nikakve veze s njegovom prijavom o nepravilnostima tijekom gradnje Stuttgarta 21. Kompanija je potvrdila da je drugi zviždač na kraju povukao svoju prijavu.

Upućeni izvori FT-a smatraju da se bojao odmazde kompanije, ali i da je procijenio kako kompanija ne želi detaljno istražiti njegove navode. DB je odbio komentirati zašto se taj inženjer predomislio, ali je potvrdio da je i dalje zaposlen u kompaniji.

Iako kompanija tvrdi da joj je “zaštita zviždača koji djeluju u dobroj vjeri vrlo važna”, oba inženjera sumnjaju da je njihov identitet vrlo brzo otkriven direktorima kompanije. DB je to pak oštro opovrgnuo.

Inače, korupcija u DB-u tijekom infrastrukturnih projekata nije novost. Još prije 20 godina, tijekom preuređenja kolodvora u Leipzigu, otkrivena je shema podmićivanja koju je stvorio jedan direktor DB-a.

Prozvan je “Gospodin 3 posto” zbog postotka vrijednosti posla koji je tražio za sebe. Osuđen je na zatvorsku kaznu.