Sve zemlje u regiji u 2012. su zabilježile sporiji rast stope BDP-a u usporedbi s 2011. Najveća prepreka razvoju gospodarske aktivnosti bila je kriza u euro zoni, glavnom trgovinskom partneru zemalja Jugoistočne Europe, što je prouzrokovalo prošlogodišnji pad izvoza.

Niska potrošnja kućanstava i građana bila je još jedan uzrok lošeg uspjeha gospodarstava Jugoistočne Europe. Oštra zima, proljetne poplave, ljetne suše i šumski požari u regiji uništili su usjeve i nepovoljno utjecali na trgovinu, fizičku infrastrukturu i gospodarsku aktivnost u regiji.  Usprkos svemu navedenom, neka su gospodarstva Jugoistočne Europe uspjela ostvariti skroman gospodarski rast i zauzdati inflaciju. S obzirom na probleme s kojima je suočena euro zona i katastrofalne makroekonomske uvjete u Jugoistočnoj Europi, stabilna slika regije daje naslutiti da u nemirnim vodama manja plovila imaju veće šanse za preživljavanje.

Miješani signali
Mješoviti rezultati vodećih sto nefinancijskih tvrtki za 2012. u skladu su s razvojem gospodarstava Jugoistočne Europe, objavio je SeeNews. Usprkos teškim vremenima, ukupni prihod najuspješnijih sto igrača porastao je na 103,6 milijardi eura sa 101 milijarde eura prethodne godine. No ukupni neto profit spustio se s 3,0 milijarde eura 2011. na 2,85 milijarde eura. Prag za ulazak na ljestvicu vodećih sto Jugoistočne Europe nešto se spustio te sada iznosi 440 milijuna eura dok je u prethodnom izdanju iznosio 442 milijuna eura. To dokazuje da profitabilnost nije rasla iako su tvrtke uspjele ostvariti veće prihode. Svejednako, sva tri pokazatelja u 2011. su se vratila na predkrizne razine, a taj trend nastavio se i u 2012., što daje naslutiti da su vremena pada zarade iza nas. Broj tvrtki čiji su prihodi pali u 2012. se popeo s 21 na 33, ali te su firme ionako uglavnom bile smještene na začelju poretka, što znači da su se veće tvrtke pokazale otpornijima na izazove trenutne gospodarske situacije. Rumunjska poljoprivredna tvrtka Cargill Agricultura, čiji su se prihodi sunovratili za 28,74 posto iskusila je najveći pad. Kao rezultat toga na ljestvici se spustila za 32 mjesta te se u 2012. nalazi na 82. mjestu ukupnog poretka. Za razliku od nje bugarski distributer plina Overgas skočio je za 22 mjesta te je sada na 43. mjestu, što je najviši skok na popisu za 2012. 

Sukob titana
Za 2013. ova je rumunjska tvrtka potvrdila da će otpočeti s provedbom ambicioznog investicijskog programa za 2013. u vrijednosti od 1,2 milijarde eura, što je u odnosu na 2012. porast ulaganja od 24 posto. Sredstva će se uglavnom usmjeriti u istraživanje i proizvodnju. Iznenađenje je što je bugarski prerađivač nafte Lukoil Neftochim preoteo drugo mjesto hrvatskoj naftnoj kompaniji INA, koja je četiri godine bila drugoplasirana na ovome poretku. Prihodi bugarskog giganta porasli su za više od 22 posto i dosegnuli 4,2 milijarde eura. Usprkos tome, ta je tvrtka i dalje u minusu te je zabilježila neto gubitak od 48 milijuna eura iako je poboljšala rezultate (2011. je bila 69,5 milijuna eura u gubitku).INA je zamijenila mjesta s ovom bugarskom kompanijom budući da su joj prihodi ostali nepromijenjeni u odnosu na 2011., a neto profit pao za jednu trećinu. 49 posto dionica INA-e u vlasništvu je mađarske grupe MOL, a većinsko vlasništvo ima vlada u Zagrebu. Hrvatska vlada pokušava poništiti dogovor kojime je 2009. MOL-u pripada upravljačka kontrola nad tom tvrtkom.

Mlade nade 
U izdanju popisa vodećih sto tvrtki za 2012. našlo se mjesta za 16 novaka. Pridošlica FIAT Automobili Srbija ostvario je najveći skok prodaje od svih tvrtki u poretku u iznosu od čak 345 posto te time dospio na 88. mjesto. Usprkos tako velikom skoku nije najviše plasiran od novaka na popisu vodećih sto tvrtki za 2012. Rumunjska elektroenergetska tvrtka Electrica Furnizate debitirala je na 28. mjestu na krilima porasta prihoda od 154 posto. 

Što veće, to bolje
Rumunjska je pomela konkurenciju s dojmljivom 51 tvrtkom na izdanju popisa vodećih sto tvrtki za 2012. Prošle je godine imala 49 predstavnika, no devet od šesnaest novih pridošlica dolazi iz Rumunjske, a samo sedam rumunjskih tvrtki ispalo je s ljestvice. Slovenija je nadmašila i Srbiju i Bugarsku s 13 tvrtki u vodećih sto, što je više od 11 koliko ih je imala 2011. Bugarska, koja je pak porazila Srbiju imala je 12 predstavnika.