Dok s jedne strane stanova na Islandu nedostaje, s druge većina skupih nekretnina zjapi prazna. Kako piše Bloomberg, cijena novih stanova koji ulaze u luksuznu kategoriju porasla je između listopada 2017. i listopada 2018. za 17 posto dok su cijene na nekretninskom tržištu prosječno uvećane za tri posto.

Otmjeni novi stan u središtu Reykjavika danas može stajati i do 7000 dolara po četvornom metru. Međutim, kupaca za takvu kategoriju nekretnina sve je manje. "Već smo snizili cijene i ne možemo ih više snižavati otkako je cijena pala ispod troškova gradnje", ističe arhitektica Hildigunnur Haraldsdottir koja je za svoju tvrtku T13 projektirala zgradu sa 38 stanova s pogledom na gradsku luku i staro središte prijestolnice. Zgrada je sagrađena uz pomoć kredita najveće islandske banke Landsbankinn, a nakon godinu dana na tržištu prodana su tek 23 stana.

Skupi, a neprodani stanovi na Islandu broje se u stotinama. Istovremeno, velika je potražnja za jeftinijim nekretninama kojih jednostavno – nema. Naime, nedavno vladino istraživanje je pokazalo kako na otoku nedostaje 8000 stanova kako bi se zadovoljila potražnja. Rast cijena stanova – za 50 posto u proteklih pet godina – naveo je dva najveća sindikata da krajem prošle godine zatraže od udruge poslodavaca povećanje plaća za čak 40 posto.

Cijene nekretnina skočile su uslijed niskih kamatnih stopa na kredite, iako su sa 6,3 posto na stambene kredite među najvišima u Europi. Međutim, više od 10 godina od financijskog sloma Islanđani su naučili lekciju. Službeni statistički podaci pokazuju kako omjer duga i raspoloživog dohotka iznosi 151 posto i najniži je u sjevernoj Europi. Za usporedbu, uoči financijske krize taj je omjer dosegnuo 250 posto.

Ipak, uspon cijena nekretnina doveo je do rasta kreditiranja. Kratkoročni krediti građevinskim i nekretninskim kompanijama vraćaju se na razine prije krize i sada imaju petinu udjela u kreditnim portfeljima komercijalnih banaka. Međutim, građevinska ekspanzija događa se u trenutku kada islandska ekonomija pokazuje znakove usporavanja i pada broja turističkih dolazaka. Središnja banka procjenjuje da će BDP ove godine porasti 1,8 posto, najniže od 2012. godine.