Tijesna većina od 50,39 posto glasača u Moldaviji kazala je “da” na referendumu o pridruživanju te zemlje Europskoj uniji, prema gotovo konačnim rezultatima objavljenima u ponedjeljak. Predsjednica države Maia Sandu izjavila je da su nedjeljni izbori, koji su uključivali i referendum i predsjedničke izbore, bili obilježeni “neviđenim vanjskim uplitanjem”.

Ostalo je prebrojiti manje od 1% glasova, no rezultat je to koji je daleko od jasne podrške pro-EU smjeru koji je Sandu promovirala tijekom svog četverogodišnjeg mandata na čelu države koja je bila dijelom bivše sovjetske republike, a koja je i danas rastrgana između utjecaja Rusije i Zapada.

Istovremeno, predsjednički izbori donijeli su Sandu 42% glasova, dok je njezin glavni suparnik, bivši glavni tužitelj Alexandr Stoianoglo osvojio 26%, što postavlja temelje za tijesnu borbu u drugom krugu izbora, 3. studenoga, piše Reuters.

Tijesan rezultat referenduma stavlja Sandu u slabiju poziciju pred drugi krug izbora, s obzirom na to da se pokazala zagovornicom EU integracije. Moldavija je u lipnju započela dugotrajan proces formalnih pregovora o pristupanju, a Sandu je postavila cilj da zemlja u EU uđe do 2030. Odnosi s Moskvom pogoršali su se jer je Sandu osudila invaziju Kremlja na Ukrajinu i diverzificirala opskrbu energijom, udaljujući se od Rusije.

Pasha: Broj glasova ‘za’ prešao je u vodstvo samo zbog neobično visokog odziva moldavske dijaspore.

Jasni dokazi
Stoianoglo je izjavio da bi, dođe li na vlast, razvio uravnoteženu vanjsku politiku koja uključuje odnose s EU, Rusijom, SAD-om i Kinom te bojkotirao nedjeljni referendum, nazivajući ga smicalicom za povećanje Sanduinog rezultata na izborima.

U obraćanju građanima Moldavije Sandu je rekla da postoje jasni dokazi da su kriminalne skupine u suradnji sa stranim silama neprijateljski nastrojenima prema nacionalnim interesima, pokušale kupiti 300.000 glasova te da takva praksa predstavlja “prijevaru neviđenih razmjera”.

“Kriminalne skupine napale su našu zemlju desecima milijuna eura, lažima i propagandom, koristeći se najsramotnijim sredstvima kako bi naše građane i našu naciju držale zarobljenima u nesigurnosti i nestabilnosti,” izjavila je pa dodala da će Moldavija na to odgovoriti čvrsto, ne ulazeći u detalje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Uoči glasanja, vlasti su više puta iznosile tvrdnje o koordiniranim pokušajima uplitanja u izbore, a kao aktera spomenule su odbjeglog moldavskog političara i tajkuna Ilana Shora koji živi u Rusiji. Rusija, koja optužuje Sanduinu vladu za “rusofobiju”, negirala je uplitanje, a Shor je porekao bilo kakvu krivnju.

Policija je optužila Shora, u odsutnosti osuđenog na 15 godina zatvora jer je 2014. sudjelovao u krađi milijardu dolara iz moldavskih banaka, da je pokušao podmititi mrežu od najmanje 130.000 birača da glasaju “protiv” ulaska Moldavije u EU.

Štoviše, na društvenim mrežama otvoreno je ponudio Moldavcima platiti da uvjere druge da glasaju na određeni način, tvrdeći da je to legitimna upotreba novca koji je zaradio. Uoči glasanja, vlasti su uklonile internetske resurse za koje su rekle da šire dezinformacije, najavile da su otkrile program u Rusiji za obuku Moldavaca da izazovu masovne nemire te su otvorile kaznene postupke protiv Shorovih saveznika.

Nastupila prevaga
Kako su prvi rezultati pristizali kasno u nedjelju, činilo se da je oko 57% Moldavaca isprva glasalo “protiv” na referendumu, no prebrojavanjem je broj glasova “za” postupno porastao, pretekavši glasove “protiv” u ponedjeljak rano ujutro. Politički analitičar Valeriu Pasha izjavio je da je broj glasova “za” prešao u vodstvo samo zbog neobično visokog odziva moldavske dijaspore, koja uglavnom podržava integraciju u EU.

“S takvim izborima, u kojima se desetci postotnih bodova mogu kupiti, bit će nam vrlo teško ići naprijed, no moramo izvući pouke”, izjavio je Pasha.