BiH je u velikoj financijskoj potrebi, a Međunarodni monetarni fond (MMF) jedina je institucija spremna posuditi prijeko potreban novac po relativno povoljnim uvjetima. Međutim, kako pišu Nezavisne novine, kad god je zemlja u potrebi, a MMF kontrolira uvjete aranžmana, uvijek se postavlja pitanje da li ta činjenica ograničava suverenitet i demokratske procese unutar same zemlje.

S druge strane, činjenica da je zemlja došla u situaciju da joj treba međunarodna financijska pomoć najčešće znači da političke elite nisu dobro raspolagale javnim sredstvima i da su, umjesto u razvoj i obrazovanje, investirale u partitokraciju i potrošnju. U uglednom austrijskom dnevniku Wirtschaftsblattu objavljena je opsežna analiza financijske situacije u BiH, a zaključak je kako nema previše nade da će aranžman biti zaključen, jer je riječ o reformama koje entitetske vlade nerado sprovode. "BiH više nema kontrolu nad svojim financijama i zato je pozvan MMF kako bi zemlju koliko-toliko održao likvidnom. Ali zbog kompliciranih odnosa unutar zemlje, reforme koje su uvjet za dobivanje novca teško su provedive."

Wirtschaftsblatt upozorava da novac iz inozemstva može ublažiti simptome, ali ne može izliječiti uzroke koji su u prirodi same strukture bh. privrede i pravnog sustava. "Bh. privreda nije produktivna. Strani investitori izbjegavaju BiH jer se teško snalaze u džungli bez prave odgovornosti. Kad tome dodate nedostatak pravne države i neregularnosti pri javnim nabavama, dobivate kompletnu sliku.", ukazuje Wirtschaftsblatt. Vehid Šehić, direktor Foruma građana Tuzla, nije poklonik MMF-a, no konstatira da je u ovoj situaciji dobra opcija, jer daje nadu da će se provesti barem neke od reformi.  

"Bio bih najsretniji da se možemo izvući bez MMF-a. Ali očito je da ovdje ne postoji politička odgovornost među našim elitama da sami napravimo ono što je neophodno", ističe on. Na pitanje znače li uvjeti MMF-a da zemlja gubi svoj suverenitet jer drugi izvana odlučuju o ključnim potezima koji će biti provedeni, Šehić ističe da je BiH već odavno izgubila svaki suverenitet i dostojanstvo. "Zato što godinama izostaju reforme i zato što se političke elite ponašaju neodgovorno, mi smo odavno dozvolili drugima da odlučuju o našoj sudbini", kaže on.

Ljubo Lepir, stručnjak za socijalnu zaštitu i profesor Fakulteta političkih znanosti u Banjaluci, ističe kako iskustvo pokazuje da su prva žrtva uvjeta MMF-a socijalna zaštita i najranjivije kategorije. "U tim se situacijama kao trošak u startu smanjuju socijalna davanja. No, nadam se da će aktualna vlast povesti računa o činjenici da dugoročni razvoj nije moguć ako se ne vodi računa o socijalnim davanjima, jer sve teorije razvoja društva uče da ekonomski razvoj i socijalna politika moraju ići zajedno", zaljučio je Lepir.