Ministri financija eurozone u petak su na sastanku u Vilniusu pozvali članice da učine iskorak prema uspostavi bankovne unije i usuglase stavove o krucijalnim reformama koje će ojačati bankovni sektor.

Među glavnim su temama neformalnog sastanka uspostava jedinstvenog nadležnog tijela za restrukturiranje odnosno likvidaciju propalih banaka te načini financiranja tih intervencija.

Njemački ministar financija Wofgang Schaeuble potvrdio je da i dalje postoje velike razlike u stajalištima, no ustrajao je da je želja svih da se rješenje nađe što je prije moguće, i to prije završetka mandata aktualnog sastava Europskog parlamenta u svibnju.

Upozorio je da su ministri pod velikim pritiskom što se tiče vremenskog okvira za uspostavu zajedničkih nadležnih tijela za restrukturiranje i likvidaciju propalih banaka.

Vlade moraju do prosinca postići kompromis oko kompleksne legislative, kazao je čelnik skupine ministara financija, nizozemski ministar Jeroen Dijsselbloem.

Ako ne uspiju u tome, zakoni neće moći ukloniti sve nužne prepreke prije travnja kada će se zahuktavati izborna kampanja za Europski parlament, upozorava. "Jako je važno da se držimo tih vremenskih odrednica", naglasio je.

Članice eurozone već su dogovorile uspostavu centraliziranog nadzora banaka koji bi bio u nadležnosti Europske središnje banke, a EP je jučer usvojio odgovarajuće zakone. Uspostava takozvanog jedinstvenog mehanizma za likvidaciju koji bi rješavao pitanja propalih banaka smatra se ključnim korakom u dovršetku bankovne unije.

Ministri financija razgovarali su i o Sloveniji, o stanju njezinih državnih financija koje su opterećene posrnulim bankama pa je Ljubljana po mišljenju nekih nadomak odluci da zatraži paket pomoći.

Industrija ljepote

Ljepota koja pokreće gospodarstvo: industrija vrijedna stotine milijardi eura i tri milijuna radnih mjesta

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

Njemački ministar financija minimizirao je takvu mogućnost. "Slovenija sama kaže da ne treba pomoć, da mogu bez nje. Sve dok Slovenija kaže da može, trebamo ih u tome podržavati", kazao je Schaeuble.

Na sastanku kojem će se kasnije pridružiti i kolege ministri iz ostatka Europske unije među temama će biti i Grčka koja će, nakon što su joj pružena dva paketa međunarodnih zajmova, sada vjerojatno trebati i treći paket, moguće u iznosu 10 milijardi eura, kako bi osnažila javne financije.

U fokusu ministara bit će i Irska, čiji program međunarodne pomoći završava krajem ove godine a nada se dobivanju pomoći za lakše premošćivanje teškoća pred povratak tradicionalnom zaduživanju na tržištima.

Nadalje, Cipar čeka odobrenje isplate nove tranše iz kontroverznog paketa pomoći u sklopu kojeg su kreditori, dioničari i vlasnici velikih depozita bili primorani odreći se dijela potraživanja kako bi se kontrolirano ugasila jedna od najvećih tamošnjih banaka.

Među temama razgovora je i netom započeti oporavak u eurozoni koja se u drugom tromjesečju tehnički izvukla iz recesije no i dalje muku muči s golemom nezaposlenošću.

Francuski ministar financija Pierre Moscovici kaže da uvijek s ponosom govori o Francuskoj i njezinim reformama, napominjući da se rastom od 0,5 posto u drugom tromjesečju probila na prvu liniju oporavka.

Na Francusku se osvrnuo i europski povjerenik za gospodarstvo Olli Rehn, poručivši pak Parizu da uloži dodatne napore kako bi se gospodarstvo osovilo na noge, i to prije svega po pitanju visokih troškova rada.

"Francuska je učinila napredak, no treba uložiti i dodatni trud da bi vratila konkurentnost", kazao je Rehn prilikom odlaska na sastanak ministara financija u litavsku prijestolnicu.