Friedrich Merz preživio je prvi veliki politički udar, ali rezultati regionalnih izbora u Mecklenburg-Vorpommernu i Berlinu ostavljaju njemačkog kancelara pred mnogo težim pitanjem od vlastitog opstanka: može li oslabljeni CDU, u koaliciji sa socijaldemokratima i s tankom većinom u Bundestagu, uopće provesti reforme koje je Merz postavio kao odgovor na gospodarsku stagnaciju, piše Financial Times.
Brojke su za kancelara brutalne. CDU je u Mecklenburg-Vorpommernu osvojio samo 4,9 posto glasova, što je najgori rezultat stranke na bilo kojim pokrajinskim izborima u poslijeratnoj Njemačkoj. Rezultat je izbacio stranku i iz pokrajinskog parlamenta. Istodobno je Alternativa za Njemačku (AfD) više nego udvostručila svoj rezultat i odnijela šokantnih 38,2 posto glasova, postavši najjača stranka u toj pokrajini.
U Berlinu je CDU također teško potučen. Projekcije su mu davale manje od 19 posto, nasuprot 28,2 posto na izborima 2023. Prvo mjesto preuzeo je Die Linke s oko 25,7 posto, a AfD više od 16 posto, sedam postotnih bodova više nego prije tri godine.
Za Merza je politički problem dvostruk. S jedne strane, AfD potvrđuje da mu snaga više nije tek pokrajinski izolirani fenomen. Samo dva tjedna ranije stranka je ostvarila iznenađujuću pobjedu u Saskoj-Anhaltu, gdje sada pokušava formirati svoju prvu pokrajinsku vladu. S druge strane, CDU gubi glasove i na političkim polovima koji mu ostavljaju sve manje prostora za djelovanje: na desnici raste AfD, dok u Berlinu snažno raste Die Linke, stranka krajnje ljevice, koja je obećala izvlastiti nekretnine u vlasništvu korporativnih najmodavaca u njemačkoj prijestolnici.
Politička spirala
Merz je zato odmah nakon zatvaranja birališta pokušao zaustaviti političku spiralu koja bi mogla završiti pobunom unutar vlastite stranke. Rezultat u Mecklenburg-Vorpommernu nazvao je “katastrofom”, ali i poručio da ne namjerava odstupiti. Naprotiv, najavio je da će ostati na čelu CDU-a i na mjestu kancelara kako bi proveo reforme. No, upravo će provedba tih reformi sada biti najveći politički test.
Merz je nakon izbora okupio stranačke kolege u Berlinu kako bi analizirali rezultat i učvrstili njihovu potporu. Regionalni premijeri CDU-a zasad su stali iza kancelara, ali unutar stranke već postoje oni koji njegovu osobnu nepopularnost povezuju s izbornim porazima. To znači da se pitanje mogućeg “Kanzlertauscha”, odnosno zamjene kancelara, nije ugasilo već je privremeno odgođeno, piše FT.
U stranci se već spominju dva potencijalna nasljednika – Hendrik Wüst, umjereniji premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije, i Markus Söder, konzervativni premijer Bavarske, no nijedan od njih zasad nema otvoreni put prema vrhu. Wüsta u travnju 2027. čekaju pokrajinski izbori, dok bi Söderov dolazak značio i preuzimanje kancelarske pozicije od bavarske sestrinske stranke CSU-a, što dio CDU-a ne bi lako prihvatio.
Nedostatak konsenzusa o alternativi trenutačno je jedan od Merzovih glavnih političkih štitova, no to je tek privremena zaštita i, nastave li se izborni porazi, pritisak na kancelara mogao bi se nastaviti. Merzova računica jest da politički kapital izgubljen na izborima može nadoknaditi gospodarskim rezultatima. Vlada bi u idućim mjesecima trebala donijeti promjene u mirovinskom sustavu, naknadama za nezaposlene i pravilima zapošljavanja.
Cilj je potaknuti poslovno povjerenje i preokrenuti godine gospodarske stagnacije. U tome je i ključni politički rizik. Budu li reforme spore ili ne donesu li vidljive koristi, Merz će teško uvjeriti vlastitu stranku da je upravo on osoba koja može vratiti CDU na put političkog oporavka. Uspiju li, kancelar će imati argument da je cijena političke nepopularnosti bila nužna kako bi se pokrenule promjene koje Njemačka više ne može odgađati.
No, eventualna Merzova smjena ne bi automatski riješila probleme s kojima se Njemačka suočava. Njegov bi nasljednik naslijedio iste probleme i ista politička ograničenja. Njemačka ostaje suočena sa stagnacijom, dok nova vlast mora istodobno financirati ambicioznija ulaganja u infrastrukturu, obranu i potporu Ukrajini. Prema FT-u, Merz je najnepopularniji kancelar modernog doba, a politički problem dodatno mu produbljuje činjenica da se vodstvo ocjenjuje kroz prizmu karaktera i političke izvedbe, a ne samo konkretnih politika. To je važna razlika jer reforme mogu mijenjati brojke, ali ne nužno i percepciju birača.
Što slijedi?
Prvi korak bit će održavanje koalicije s SPD-om. Merzova vlada ima samo tanku većinu u Bundestagu, a ni vlastiti zastupnici kancelaru nisu bezuvjetno lojalni. Dio CDU-a smatra da je previše popustio socijaldemokratskim partnerima pa Merz istodobno ne može računati da će njegovi zastupnici automatski podržati svaki potez vlade što reformsku agendu čini mnogo težom za realizaciju od kancelarova obećanja.
Merz potom mora pokazati da reforme mogu promijeniti gospodarsku sliku zemlje. Ako se to ne dogodi, argument da mu treba “dati vremena” bit će sve slabiji. Treći je izazov AfD. Izborni rezultati pokazuju da stranka nastavlja širiti svoju bazu, ne samo na istoku već i u Berlinu. CDU će zato morati odgovoriti na pitanje kako se odnositi prema rastu AfD-a a da ne izgubi vlastiti politički profil. I konačno, vrijeme. Njemačka ulazi u razdoblje u kojemu će se politička pažnja sve više usmjeravati prema nizu regionalnih i nacionalnih izbora u Europi. Svaki novi izborni poraz više neće biti izolirani događaj već će se promatrati kao dio šireg trenda.
U tom kontekstu posebno je važan travanj 2027., kada Wüst izlazi na pokrajinske izbore u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Njegov rezultat mogao bi dodatno promijeniti unutarnju ravnotežu u CDU-u, iako iz samih aktualnih rezultata nije moguće zaključiti kakav će biti ishod.
Taktika koju je odabrao Merzu praktički veže vlastiti politički opstanak uz gospodarske rezultate. To je rizična, ali jasna politička strategija: umjesto promjene lidera nakon loših izbora, CDU će pokušati dokazati da je problem moguće riješiti promjenom politike. No za to treba vrijeme, a upravo je vrijeme ono čega njemački kancelar ima sve manje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu