Njemačku kancelarku Angelu Merkel nakon izbornog trijumfa čekaju teški koalicijski pregovori sa suparnicima s lijevog centra, pošto su njezini konzervativci ostvarili najbolji izborni rezultat u više od dva desetljeća, ali ne i apsolutnu većinu, piše Reuters.

Čak su i njezini politički neprijatelji priznali da je kancelarka velika pobjednica prvih njemačkih izbora od početka krize u eurozoni 2010., čime se potvrdila kao dominantna europska političarka.

Merkelino ozareno lice osvanulo je u ponedjeljak na naslovnicama, koje su pozdravile izborne rezultate kao njezinu osobnu pobjedu.

"To je njezin trijumf … porezi, pravosuđe ili euro nisu bili ti koji su bili presudni, nego pitanje: kome građani vjeruju da će razumno i dobrih živaca vladati u kancelarskom uredu?", komentira Nikolaus Blome u Bildu.

Merkelin konzervativni blok dobio je 41,5 posto glasova, najviše od 1990. i samo pet zastupničkih mjesta manje od prve apsolutne većine u donjem domu parlamenta Bundestagu u više od pedeset godina.

Izborni rezultat pozitivno se odrazio i na euro te na njemačke državne obveznice jer investitori očekuju kontinuitet u opreznoj politici Berlina koji traži smanjenja deficita i gospodarske reforme u zamjenu za financijsku potporu slabijim državama članicama eurozone.

Njemački socijaldemokrati (SPD), s kojima je Merkel vladala u uglavnom uspješnoj "velikoj koaliciji" u svojem prvom mandatu od 2005. do 2009., na drugom su mjestu s osvojenih 25,7 posto glasova, što je nešto bolje od njihova najgoreg poslijeratnog rezultata 2009. kada su dobili 23 posto glasova.

"Imamo mandat za vođenje vlade pod Angelom Merkel u idućih nekoliko godina", rekao je ministar za zaštitu okoliša Peter Altmaier, njezin bliski suradnik.

Manje kaosa, više kontrole

Jedna mala promjena koja donosi veliku razliku u svakodnevnom radu

dugoročni rast

Brža logistika znači do 20 % bržu isporuku i veću lojalnost kupaca

"Važno je da imamo stabilnu većinu", rekao je, dodajući da SPD i Zeleni trebaju vremena kako bi probavili rezultate svojeg "bolnog poraza" prije nego se upuste u koalicijske pregovore.

Zeleni su dobili 8,4 posto glasova, mnogo manje nego 2009. (10,7 posto). Jedina preostala stranka u novom sazivu Bundestaga bit će stranka Ljevica s 8,6 posto osvojenih glasova, nakon što liberali (FDP), sadašnji Merkelin koalicijski partner, nisu prešli izborni prag od pet posto.

Merkel (59) je, čini se, svjesna izazova koji je očekuje. Upitana u nedjelju planira li zatražiti suradnju s drugim strankama, kazala je: "Možda nećemo pronaći nikoga tko bi želio s nama bilo što raditi."

Pošto su u prošloj koaliciji loše prošli, SPD će nerado pristati na sporazum s Merkel ako ona ovaj put ne plati visoku cijenu u smislu mjesta u vladi i promjeni politike.

U predizbornoj kampanji, socijaldemokrati su se zauzimali za minimalnu nacionalnu nadnicu i veće poreze za bogate, čemu se Merkel protivi. SPD bi mogao tražiti i ministarstvo financija, čime bi izgurali s dužnosti cijenjenog 71-godišnjeg Wolfganga Schaeublea.

"S obzirom na pitanja koja smo istaknuli i ona na kojima se CDU fokusirao u kampanji…. (velika koalicija) je jako, jako teška", ocijenila je potpredsjednica SPD-a Manuela Schwesig za RBB-Inforadio.

Predsjednik SPD-a Sigmar Gabriel nije kategorički isključio mogućnost pregovora s Merkel, ali je i istaknuo da se njegova stranka, koja je izgubila milijune pristaša tijekom zadnje "velike koalicije", neće samo tako predati.

Gabriel je sazvao sastanak vodstva stranke za petak kako bi raspravili opcije. Ako stranka odluči ući u koalicijske pregovore s Merkel, stručnjaci očekuju da bi oni mogli trajati mjesecima i biti najteži od Drugog svjetskog rata.

Ključne europske odluke o idućoj fazi gradnje bankovne unije i novoj financijskoj pomoći Grčkoj i možda Portugalu do tada će biti i dalje na čekanju.

"Postoje veće razlike nego 2005.", rekao je jedan neimenovani visoki Merkelin suradnik. "Ako pogledate program SPD-a, daleko je više na ljevici nego tada."

Unatoč tomu, ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da bi njemačka javnost pozdravila partnerstvo desnice i ljevice, kao i europski partneri Berlina, koji se nadaju da bi SPD mogao ublažiti Merkelino inzistiranje na štednji u krizom pogođenim članicama eurozone.

Ako SPD odbije pregovore, Merkel bi se mogla obratiti Zelenima, ali njihova vodeća zastupnica Renate Kuenast kazala je da ne može zamisliti takvu koaliciju.

S druge strane, Merkelini saveznici iz FDP-a gorko su razočarani ponižavajućim napuštanjem Bundestaga, prvi put nakon Drugog svjetskog rata.

Alternativa za Njemačku (AfD), nova euroskeptična stranka koja je zaprijetila da će pokvariti Merkelinu pobjedu ulaskom u parlament, za dlaku nije uspjela prijeći izborni prag od pet posto.

Njihov čelnik Bernd Lucke, konzervativni ekonomist iz Hamburga, ocijenio je da je taj rezultat dobro polazište za izbore za Europski parlament iduće godine i regionalne njemačke izbore, ističući da AfD nije "protueuropska" stranka premda se protivi spašavanju drugih članica eurozone i smatra da bi ih trebalo izbaciti iz eurozone.

Merkel je nakon ovih izbora jedna od rijetkih europskih čelnica koja je preživjela dužničku krizu, zbog koje je 19 njezinih europskih kolega izgubilo svoje mandate od početka 2010.

No u novom je mandatu očekuju veliki izazovi, od dovršetka složenog prelaska s nuklearne energije na obnovljive izvore do definiranja nove vizije za eurozonu.

Ona je predvodila snažan oporavak njemačkog gospodarstva i veliko smanjenje nezaposlenosti, no ekonomisti strahuju da bi Njemačka mogla izgubiti zamah bez reformi i novih inicijativa za rješavanje prijeteće demografske krize.

"Najgori srednjoročni rizik za Njemačku mogao bi biti izostanak reformi", ocjenjuju analitičari Citigroupa. "Osim prijeko potrebne energetske reforme, Njemačka i dalje ima prilično rigidno tržište rada, slabu produktivnost u uslužnom sektoru i velike demografske izazove", objašnjavaju.