Ruska vlada donijela je odluku koja će od 1. rujna 2025. godine svim prodavačima mobilnih uređaja i računala u Rusiji nametnuti obvezu da na sve uređaje prethodno instaliraju državno poticanu aplikaciju za poruke i usluge – Max. Taj potez dio je sveobuhvatne strategije Moskve za širenje kontrole nad digitalnim prostorom, a s ciljem da se smanji ovisnost o zapadnim aplikacijama poput WhatsAppa i Telegrama.

Zakon o službenom statusu

Aplikacija Max, razvijena u sklopu najveće ruske društvene mreže VK, pod snažnim je nadzorom državne administracije, uključujući osobe vrlo bliske predsjedniku Vladimiru Putinu. U zemlji koja je od početka punog sukoba u Ukrajini svjedočila prethodnim ograničenjima popularnih zapadnih digitalnih servisa, Max je promican kao “nacionalni glasnik”, koji služi kao svojevrsni digitalni suverenitet. Putin je tijekom ljetnih mjeseci jasno dao do znanja da se strani aplikacijski servisi “ponašaju destruktivno” prema ruskim korisnicima te je potpisao zakon o službenom statusu Maxa kao nacionalne aplikacije, čime je i formalno otvoren put za njegovu obveznu instalaciju.

Max je zamišljen kao superaplikacija slična kineskom WeChatu koja, osim komunikacijskih funkcija, uključuje integraciju državnih usluga, mobilnog bankarstva, digitalnog identiteta i elektroničkog potpisivanja. Osim tekstualnih poruka, aplikacija podržava glasovne i videopozive te omogućuje plaćanja, a planiraju se i dodatne funkcionalnosti poput putnih rezervacija. Službene institucije već su počele preseljenje komunikacije na Max – škole, lokalne uprave i javne službe u najmanje 57 ruskih regija prisilno koriste ovaj alat, s obvezom da zaposlenici, učenici i roditelji komuniciraju preko njega. Također, aplikacija Sferum, već namijenjena školama i povezivana s Vladinom obrazovnom agendom, bit će integrirana u Max od školske godine 2025./2026., čime se dodatno uspostavlja nadzor nad obrazovnim prostorom preko jednog kanala.

Istodobno, u Rusiji se smanjuju funkcionalnosti stranih konkurentskih aplikacija. Tijekom kolovoza regulator Roskomnadzor ograničio je mogućnost glasovnih i videopoziva na WhatsAppu i Telegramu, navodeći kao razloge njihovu zloporabu u kriminalnim i terorističkim aktivnostima. No, brojni građani i tvrtke izrazili su nezadovoljstvo jer su se upravo ti servisi koristili za ekonomične međunarodne i poslovne pozive. WhatsApp, u vlasništvu Metine grupe, oštro je osudio ove mjere kao pokušaj gušenja sigurnog korisničkog komuniciranja, dok je Telegram, koji je u Rusiji stup komunikacije državnih tijela i vojske, bio podložan manje represivnim mjerama i nastoji se pozicionirati kao “uvjetno ruski” servis.

Za razliku od WhatsAppa i Telegrama, Max nema enkripciju od kraja do kraja, što znači da su poruke korisnika pohranjene na serverima VK-a, čime državne sigurnosne službe dobivaju pristup za mogući nadzor. Ugovor o korištenju Maxa eksplicitno dopušta dijeljenje podataka s organima reda, što je izazvalo burne kritike aktivista za digitalna prava. Mnogi stručnjaci aplikaciju nazivaju “trojanskim konjem” za ruske građane jer pruža novu razinu kontrole nad komunikacijom i prati se aktivnost korisnika. Također, razotkrivene su tehničke ranjivosti u ranom razdoblju rada Maxa, što je dovelo do “bug bounty” programa kojim VK potiče istraživače da prijave sigurnosne propuste, ali zabrinutost za sigurnost i privatnost ostaje velikim dijelom neotklonjena.

Cenzura i blokade

Max je dio širega geopolitičkog plana Rusije da se digitalno i ekonomski odvaja od “neprijateljskih” zemalja Zapada. Od početka 2025. Moskva je uvela niz zakonskih restrikcija i kazni za korištenje VPN-ova, pristup “ekstremističkim” sadržajima učinila je kriminalnim djelom, a cenzura i blokade digitalnih servisa pooštrene su do te mjere da je teško zaobići ograničenja bez rizika kaznenih sankcija. Ovaj pristup prisiljava milijune Rusa da preko državnog “superaplikacijskog” servisa ostanu povezani s internetom i međusobno, dok se zapadne aplikacije marginaliziraju ili djelomično blokiraju. Dok Max užurbano dobiva milijune korisnika zbog državnih regulativa i prisile, postavlja se pitanje hoće li Rusija uspjeti tehnički i društveno izgraditi povjerenje korisnika u aplikaciju koja je prije svega instrument kontrole. Putinov režim time šalje jasan signal da je digitalna suverenost ključni dio njegova režima, ali po cijenu daljnjeg smanjenja sloboda i privatnosti u zemlji.