Mariborska zračna luke, u kojoj je država u posljednjih 17 godina uložila 24 milijuna eura u veljači je zabilježila samo 43 putnika, pokazuju podaci udruge europskih zračnih luka ACI Europe. Manje putnika imale su samo rumunjski aerodrom Arad i talijanska zračna luka Foggia, kroz koje je putovao samo jedan putnik dnevno, piše portal Siol.net.

Jaka konkurencija
Time je nastavljen silazni trend na trećem po veličini slovenskom aerodromu, nakon rekordnih 25 tisuća putnika u 2015., da bi se prošle godine zabilježilo oko devet tisuća putnika, unatoč najavama direktora Aerodroma Maribor Ladislava Broliha da će ove godine dosegnuti 150 tisuća putnika. "Glavni razlog pada je konkurencija na komercijalnim letovima i smanjenje čartera zbog izbjegličke krize. S druge strane, dogovaramo se s prijevoznicima koji žele letjeti iz Maribora, napredak je spor jer nije riječ u uspostavi autobusne linije. Veljača je tradicionalno mrtav mjesec, tako da mali broj putnika ne brine previše", kaže Brolih. Prema njegovim riječima, tvrtka od početka godine posluje pozitivno, prihode bi trebali osigurati pomoćnim djelatnostima, prije svega iznajmljivanjem aerodroma za letačke mitinge i škole leta.

Kao i svi raniji vlasnici, kineska tvrtka SHS Aviation, koji je prošle godine ušla u vlasništvo Aerodroma Maribor, dolazi s ambicioznim planovima. Na potpisivanju ugovora između zračne luke i države prošlog mjeseca Kinezi su najavili da će u sljedećih 15 godina, koliko traje ugovor, u razvoj zračne luke uložiti 138 milijuna eura, a broj putnika do 2021. godine povećati na 1,5 milijuna godišnje. Najavljuju i dolazak belgijske zrakoplovne tvrtke VLM Airlines koju je SHS Aviation prošle godine kupio. Uvest će osam linija prema raznim europskim i tri grada u Kini.  S druge strane, država ima prilično neambiciozne zahtjeve. Unajmitelj zračne luka treba do 2011. godine treba dosegnuti 13 tisuća putnika i 89 tisuća tona tereta godišnje, kažu u Ministarstvu za infrastrukturu, na čelu s Peterom Gašperšičem.

Plaćaju najamninu
Direktor Brolih do kraja godine očekuje dokapitalizaciju Aerodroma Maribor. Kako kaže, u budućnosti računaju na financijsku pomoć onih koji će od zračnih linija imati korist. "Naši sugovornici su lokalne zajednice i turističko gospodarstvo. Sporazumi s njima još su vrlo daleko, jer je mnogo lokalnih zajednica na tom području pa je teško postići konsenzus", kaže Brolih. Iako je sudbina zračne luke nejasna, ima dobrih vijesti za porezne obveznike, navodi Siol.net. Od 2011. Aerodrom Maribor nije plaćao najamninu za zračnu luku, a sada će iznositi 98 tisuća eura mjesečno.

Nisu se prilagodili
Problemi mariborskog aerodroma nisu od jučer. S raspadom Jugoslavije 1991., zračna luka u Mariboru izgubila je gotovo sav zračni promet. Društveno poduzeće Aerodrom Maribor nije se prilagodilo gubitku redovnog zračnog prometa, te je počelo propadanje, da bi 1998. aerodrom bio pred zatvaranjem, jer je bio na rubu tehničkih i operativnih standarda. Aerodrom je 2001. završio u stečaju. Stečajni upravitelj prodao ga je Preventu za oko milijun eura, da bi se 2008. ponovno našao u nevoljama. Aviofun ga je kupio 2013. za 700 tisuća eura, a godinu kasnije u vlasništvo je ušla Delevska hranilnica, koja ga je krajem 2016. prodala tvrtki SHS Aviation.