Od poreznih olakšica koje bi njemačkim građanima trebale ublažiti muke rastućih cijena hrane i energenata ponajviše će profitirati – najbogatiji. Kako prenosi Deutsche Welle, najavljeno porezno rasterećenje bit će i značajan uteg javnim financijama, tvrde kritičari ovog prijedloga.

Njemačko ministarstvo financija planira podići prag oporezivanja dohotka građana i blago povećati dječje doplatke u odgovoru na najvišu stopu inflacije u zemlji unutar par desetljeća, najavili su vladini družnosnici.

Manje u riznicu
Umjesto izravnog rezanja poreznog opterećenja, državna riznica odlučila se radije za povećanje praga nakon kojeg dohodak postaje oporeziv, uključujući i razinu za Nijemce s najvišim dohocima.

Neoporeziv iznos dohotka trebao bi tako od iduće godine biti podignut na 10.632 eura, a potom u 2024. na 10.932 eura, sa sadašnjih 10.347 eura. Nadalje, trebala bi biti podignuta i granica dohotka na koji se primijenjuje najviša porezna stopa. Tako će od iduće godine najvišom stopom biti oporezivan godišnji dohodak od 61.972 eura, a u 2024. godini od 63.515 eura.

Usporedbe radi, sada se najvišom stopom oporezuje godišnji dohodak od 58.597 eura, pa naviše. Dužnosnici najavljuju i da će dječji doplatak za prvo dvoje djece porasti za osam eura, na 227 eura mjesečno u 2023. godini. Obitelji s troje i više djece uživat će i dodatne porezne pogodnosti.

Kao rezultat planiranih poreznih izmjena, porezni prihod trebao bi se smanjiti za 10,12 milijardi eura sljedeće godine te za 17,5 milijardi 2024. Ti planovi njemačkog ministra financija Christiana Lindnera, iz pro-poduzetničke stranke Slobodnih demokrata, imaju za cilj pružiti određenu pomoć kućanstvima nakon što je inflacija dosegnula 8,5 posto u srpnju, potaknuta skokom cijena hrane i energenata.

Međutim, koalicijski političari iz stranke Zelenih, kao i krajnje lijeve stranke Linke, odmah su napali te planove, ustvrdivši da idu najviše na ruku bogatima.

“Mjere poreznih olakšica vrijedne milijarde eura od kojih oni koji najviše zarađuju imaju tri puta više koristi nego onih s niskim primanjima – to nije u skladu s ovim trenutkom”, izjavila je Katharina Beck, glasnogovornica za financijska pitanja Zelenih za novinsku grupaciju RND.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Kako je dodala, ova teška vremena ponajviše pogađaju one s nižim prihodima. Njemačka krovna udruga za socijalnu skrb, pak, objavila je da bi dječji doplatak trebao porasti za najmanje 10 posto, odnosno 22 eura. “Oni koji zaista žele pomoći obiteljima ne bi se trebali zabavljati s kikirikijem”, naveli su iz te udruge.

Razumijevanja za Lindnerovo porezno rastećenje nije imala ni berlinska gradonačelnica Franziska Giffey, članica vodeće stranke u sadašnjoj koaliciji, socijaldemokratskog SPD-a iz kojeg dolazi i kancelar Olaf Scholz.

Ona je medijskoj kući Welt izjavila da porezne olakšice i povećanje dječjih doplataka neće pomoći onima koji su najviše u potrebi. “Još jedno povećanje dječjeg doplatka je zgodno za one koji će ga dobiti. Ali još jednom, to ne pomaže umirovljenicima, a ni studentima”, istaknula je Giffey.

Manje javne potrošnje
Dok se podaci za srpanj još čekaju, valja podsjetiti da je stopa inflacije u Njemačkoj blago popustila u lipnju, spustivši se s rekordne svibanjske razine.

Rast potrošačkih cijena u lipnju je tako na godišnjoj razini usporio na 7,6 posto, sa 7,9 posto u svibnju. Inflacija iskazana harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) također je usporila, kao što je pokazivala preliminarna procjena, s 8,7 na 8,2 posto,

Ukupnu inflaciju u najvećem gospodarstvu eurozone i dalje najviše potiču visoke cijene energenata, koje su u lipnju bile više za 38 posto nego lani. Njihov rast blago je usporio u usporedbi sa svibnjem zahvaljujući sniženim trošarinama.

Usporio je i rast cijena javnog prijevoza, na 8,3 posto, zahvaljujući uvođenju mjesečne karte za devet eura u ljetnim mjesecima, dok je cijena energije za kućanstva. Cijene hrane porasle su pak u lipnju nadprosječnom dinamikom, od 12,7 posto na godišnjoj razini, nakon 11,1-postotnog rasta u prethodnom mjesecu.

Iz krajnje lijeve strane Die Linke ponajviše kritiziraju izgledno smanjenje javne potrošnje koje će Lindnerova reforma donijeti. Predsjednik te stranke Martin Schirdewan kazao je kako će to smanjiti javnu potrošnju nauštrb običnih ljudi.

“Zbog toga što Lindner odbija prebaciti veći dio tereta krize na bogate i one koji su od ove krize profitirali, dok istovremeno stišće ‘dužničku kočnicu’, nedostajat će novca za neophodnu socijalnu potrošnju i investicije”, kazao je Schirdewan za agenciju AFP. Svoju je kritiku prisnažio argumentom kako oni koji jednostrano režu poreze također “isušuju” državni proračun.