Val štrajkova i sindikalnih prosvjeda koji su ponegdje prerasli u sukobe s policijom zahvatio je u utorak Francusku zbog prijedloga reforme radnog zakonodavstva predsjednika Emmanuela Macrona.  Iza 4000 štrajkova i 180 prosvjeda stoji drugi najveći sindikat CGT povezan s lijevim francuskim strankama. Štrajkovi su, između ostaloga, doveli do prekida proizvodnje u rafinerijama, a u prekidu je bio i dio lokalnih željezničkih linija, potvrdio je državni prijevoznik SNCF.

'Socijalni državni udar'
Čelnik CGT-a Philippe Martinez prijedlog reformi tržišta rada nazvao je "socijalnim državnim udarom", a prosvjede održane jučer nazvao je tek "prvom fazom", prenosi Reuters. Novi prosvjedi najavljeni su za 21. rujna, dan uoči stupanja izmjena zakona na snagu predsjedničkom uredbom. U tom su sindikati posebno uvrijeđeni Macronovom izjavom od petka tijekom puta u Atenu.

Predsjednik je tada izjavio kako u reformi zakona o radu neće popustiti pred "lijenčinama, cinicima i ekstremistima". Macron je kasnije pojasnio kako je izjava izvučena iz konteksta i kako nije mislio na francuske radnike, već na prijašnje vlade.U protivljenju reformi CGT je za sada usamljen. Iz najvećeg francuskog sindikata CFDT-a poručili su kako su "duboko razočarani" Macronovom reformom, ali se nisu htjeli pridružiti CGT-ovim prosvjedima.

Od izlaska na ulice suzdržao se i Force Ouvriere (FO), inače saveznik CGT-a. Tako Macron ima povijesnu šansu izmijeniti rigidni francuski zakon o radu koji se proteže na 3000 stranica, a što nije uspjelo već desetljećima nijednoj vladi u Parizu – kako lijevoj, tako i desnoj – zbog pritiska sindikata.  Ankete pokazuju kako gotovo 60 posto Francuza općenito ne podupire reformu tržišta rada. Međutim, pojedine mjere imaju većinsku podršku javnosti. Glavni prigovor poslodavaca na zakon jest da ne potiče investicije i otvaranje novih radnih mjesta. Stopa nezaposlenosti u Francuskoj uporno se drži na 9,5 posto, dvostruko više nego u susjednoj Njemačkoj, ali i Nizozemskoj, Velikoj Britaniji i SAD-u.    

Tri glavna područja
Pregovori koje je Macron u suradnji s ministricom rada Muriel Penicaud – bivšom direktoricom ljudskih resursa mljekarske kompanije Danone – vodio s poslodavcima i sindikatima fokusirali su se na tri glavna područja. To je davanje više prava poslodavcima u određivanju visine plaća i broja radnih sati; povećanje veličine kompanije koje mora imati radničko vijeće te ograničavanje iznosa sudski dosuđenih otpremnina. Udruge poslodavaca tvrde da bi se moglo otvoriti milijun radnih mjesta ako se smanji doprinosi na plaću i olabave pravila zapošljavanja i otpuštanja. Sindikati smatraju da lakše otpuštanje neće dovesti do većeg zapošljavanja.