Općina Krško i slovenska država vidjet će se na sudu ne bi li riješile dugovanja države za gradnju komunalne infrastrukture, što se vuče još iz 2007. godine.

Tadašnji slovenski premijer Janez Janša je, naime, lokalnim vlastima obećao srediti infrastrukturu, a zauzvrat bi se Krško suglasilo oko ugovora za izgradnju odlagališta nuklearnog otpada. Obzirom na to da je Krško sad tužilo državu, posve je logično da druga strana nije izvršila sve što je obećala, zbog čega općina sudski potražuje 11,6 milijuna eura, tj. glavnicu i kamate zbog zakašnjelih plaćanja. "Osnova za podizanje tužbe proizlazi iz toga što se ni na jedan drugi način, razgovorima ili zahtjevima, nije s državom postigla suglasnost oko poštivanja protokola potpisanog ugovora", reći će krški gradonačelnik Miran Stanko za ljubljansko Delo.

I ministri na sudu
Prvo ročište na Općinskom sudu u Krškom održano je jučer, a na optuženičkoj klupi tijekom procesa bi se mogli izredati premijer Janša, te ministri iz njegove, osme slovenske vlade – okoliša Janez Podobnik, gospodarstva Andrej Vizjak i prometa Radovan Žerjav, te direktor Agencije za radioaktivni otpad (ARAO) Miran Veselič. Oni su bili među potpisnicima koji su prije devet godina s Krškim potpisali šest protokola "teških" ukupno 40 milijuna eura, koje se država obvezala investirati u općinske komunalne projekte, među inima i međugradsku cestu prema općini Brežice. Time bi država "kupila" naklonost da se na području Krškog uredi nuklearni deponij. No, Krško je od Ministarstva zaštite okoliša od ugovorenih 20 milijuna eura dobilo tek 8,4, pa sudski želi utjerati ostatak do protokolom reguliranih 20 milijuna eura.

Pripremali godinu dana
O tužbi su općinari počeli razmišljati još lani, kad im je prekipjelo što je država ignorirala njihova traženja i stavljala problem pod tepih. Nakon konzultacija s pravnicima iz više odvjetničkih ureda, donijeli su odluku o potezu koji neće biti prvi u kojem se Slovenija suočava sa "slučajem" Krško. Podsjetimo, krajem prošle godine država je Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) isplatila 42 milijuna eura na ime neisporučene električne enrgije proizvedene u nuklearki, a koja do Hrvatska nije došla od sredine 2002. do travnja 2003. godine. U tom je procesu koji je trajao desetak godina pravomoćno presudio Međunarodni centar za investicijske sporove, a Slovenija je kazala da će ono što je morala platiti Hrvatskoj morati tražiti nazad os slovenskih elektroenergetskih tvrtki.

U Krškom vjeruju da će im se posrećiti i da sudovanje neće dugo trajati, iako gradonačelnik kaže da mu nije poznat sličan slučaj u kojem bi niža razina vlasti tužila najvišu za nepoštivanje protokola i obveza. "Odlučili smo se na tužbu jer mislimo da ćemo sudski najbrže doći do ostvarenja svojih prava vezano uz komunalno uređenje. Očekujemo uspjeh na osnovu kojeg ćemo znati postupati i u drugim mogućim sporovima", zaključio je Miran Stanko. 

Što s Trgovskom gorom?

Još nejasno gdje će se u Hrvatskoj skladištiti
Obzirom na to da je i Hrvatska gradila NE Krško i koristi struju iz toga pogona, obvezna je zbrinjavati i dio otpada nastalog u proizvodnji. Već govoto trideset godina govori se da bi kao lokacija za skladištenje nuklearnoga "smeća" bila pogodna Trgovska gora u općini Dvor na Banovini. Rasprava o deponiju blizu rijeke Une i granice s BiH lani je oživjela, a ove godine dane su u Zagrebu i Dvoru na uvid i strateške studije o izgradnji na Trgovskoj gori. Lokalno stanovništvo, vlasti i aktivist odmah su se odredili protiv, a isti stav zastupali su i susjedi iz BiH.