Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i Međunarodnoj organizaciji rada, svake godine izgubi se oko 12 milijardi radnih dana zbog depresije i anksioznosti, što globalnu ekonomiju košta bilijun dolara godišnje (oko 910 milijardi eura).
Problemi s mentalnim zdravljem poput pandemije zahvaćaju radna mjesta diljem svijeta, a sektor financijskih usluga među najteže je pogođenim sektorima, upozoravaju poduzetnici i ekonomisti.
Pokazalo je to istraživanje Deloittea provedeno od 2022. do 2023. među odraslim osobama u Ujedinjenom Kraljevstvu koje nisu bile samozaposlene.
Problemi s mentalnim zdravljem poput pandemije zahvaćaju radna mjesta diljem svijeta, a sektor financijskih usluga među najteže je pogođenim sektorima, upozoravaju poduzetnici i ekonomisti.
Pokazalo je to istraživanje Deloittea provedeno od 2022. do 2023. među odraslim osobama u Ujedinjenom Kraljevstvu koje nisu bile samozaposlene.
Prema tim rezultatima, postotak zaposlenika u Velikoj Britaniji koji pate od svih triju glavnih simptoma iscrpljenosti – umora, smanjenja radnog učinka te mentalnog distanciranja od posla – iznosio je 17 posto u sektoru financija i osiguranja, u usporedbi s prosjekom od 12 posto u ostalim sektorima obuhvaćenima u istraživanju.
Prosječni godišnji trošak lošeg mentalnog zdravlja po zaposleniku u sektoru financija i osiguranja iznosio je oko 6129 eura, što je više nego dvostruko, usporedno s 14 drugih sektora koji su bili obuhvaćeni istraživanjem, piše Financial Times.
Delloittevo izvješće tako ide ‘pod ruku’ sve većem broju istraživanja o utjecaju globalne krize mentalnog zdravlja zaposlenih na tvrtke.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i Međunarodnoj organizaciji rada, svake godine izgubi se oko 12 milijardi radnih dana zbog depresije i anksioznosti, što globalnu ekonomiju košta bilijun dolara godišnje (oko 910 milijardi eura).
“Razmjeri problema izuzetno su zabrinjavajući, osobito među mladima. Ljudi se često pitaju mjerimo li samo više slučajeva jer su pojedinci jednostavno spremniji prijaviti probleme s mentalnim zdravljem. Međutim, golem porast prijavljenih problema upućuje na to da se događa nešto značajno”, rekla je Kate Pickett, profesorica epidemiologije na Sveučilištu York u Velikoj Britaniji.
Faktori koji pokreću globalnu mentalnu zdravstvenu krizu kreću se od troškova života do sveprisutne upotrebe društvenih medija. S druge pak strane, poduzeća sve više fokusiraju svoje napore na to kako poboljšati dobrobiti svojih zaposlenika.
“Lideri moraju biti spremni poticati otvorene i inkluzivne razgovore o svim aspektima mentalnog zdravlja,” izjavio je John Flint, bivši izvršni direktor HSBC-a i trenutni voditelj britanskog državnog investicijskog fonda.
Dugoročni pad mentalnog zdravlja od početka ovog stoljeća pogoršan je koronakrizom, prema istraživanju WHO-a, a koje je pokazalo da su slučajevi depresije globalno porasli za 25 posto tijekom 2020. i 2021. godine.
“Još nismo dosegli razine prije pandemije. Neki ljudi još uvijek pate od značajnih posljedica”, rekao je Dan Chisholm, stručnjak za mentalno zdravlje u WHO-u.
Elizabeth Hampson, suvoditeljica Deloitteovog istraživanja, rekla je da pogoršanje mentalnog zdravlja među mladima pojačalo pritisak na zaposlene roditelje, pri čemu je jedno od petoro djece u 2023. godini potencijalno imalo mentalni poremećaj, u odnosu na jedno od devetero 2017. godine.
Naime, zabrinutost roditelja zbog mentalnog zdravlja njihove djece britanske poslodavce košta oko 9,12 milijardi eura godišnje.
Globalno istraživanje 12.200 radnika, koje je provela međunarodna poslovna organizacija MindForward Alliance, također je pokazalo da su mentalni problemi češći u financijskim tvrtkama i odvjetničkim uredima nego u većini drugih industrija.
Kako bilo, ovi sektori više od drugih trude se promovirati mentalnu dobrobit zaposlenika, dodaje se u tom istraživanju.
Alison Unsted, izvršna direktorica MindForwarda, koja surađuje s tvrtkama na promicanju dobrobiti zaposlenika, primijetila je da kada izvršni direktori otvoreno govore o ovom pitanju, 85 posto njihovih zaposlenika osjeća podršku, u usporedbi sa samo 31 posto zaposlenih u onim firmama u kojima izvršni direktori to ne čine.
Rob Jupp, izvršni direktor Brightstar Groupa, britanske financijske tvrtke, od djetinjstva se bori s depresijom zbog čega je mentalnu dobrobit svojih zaposlenika učinio prioritetom.
“Sramim se što sam toliko odugovlačio. Kad sam odrastao, nije bilo prihvatljivo spominjati mentalno zdravlje, no onda sam počeo o tome govoriti i osjećao sam se puno bolje”, istaknuo je Jupp pa dodao da zaposlenici u firmi kojom rukovodi imaju mjesečne sastanke sa stručnjacima za mentalno zdravlje već godinama.
Prema podacima Brightstara, ulaganje u brigu o mentalnom zdravlju smanjilo je broj bolovanja i odlazaka iz firme te povećalo produktivnost u radu, a koja je od 40 do 60 posto viša negoli u usporednim tvrtkama, istaknuo je Jupp.
Doista, nedavno istraživanje sa Sveučilišta u Oxfordu, koristeći podatke sa stranice za zapošljavanje Indeed, pokazalo je poslovnu isplativost ulaganja u poboljšanje mentalnog zdravlja na radnim mjestima.
Istraživači su, analizirajući odgovore milijun radnika iz 1782 javno kotirane američke tvrtke, uočili “snažnu pozitivnu povezanost između dobrobiti zaposlenika i poslovnih rezultata tvrtke”, rekao je Jan-Emmanuel De Neve, profesor ekonomije na Oxfordu i voditelj projekta.
Dapače, simulirani portfelj dionica 100 tvrtki koje su najbolje rangirane u Indeedovim anketama o dobrobiti zaposlenika dosljedno je nadmašivao glavne burzovne indekse.
“Otkrili smo da je to kako se ljudi osjećaju na poslu dosljedno dobar pokazatelj buduće tržišne i financijske izvedbe. Od siječnja 2021. portfelj je ostvarivao 11 posto bolji rezultat od američkog burzovnog indeksa S&P 500”, potvrdio je De Neve.
Unatoč pozitivnim pomacima, Unsted upozorava na zabrinjavajuće stavove pojedinaca koji umanjuju značaj razgovora o mentalnom zdravlju na radnom mjestu. Prema njima, fokusiranje na mentalno zdravlje u radnoj okolini rezultat je ‘woke’ ideologije, čime se povećava stigma prema mentalnom zdravlju i sprječava ljude da progovore o svojim problemima.
“Sve je više negativnih komentara, ljudi koriste pojmove poput “snježna pahuljica’ i počinju okrivljavati mentalno zdravlje za gospodarsku neaktivnost. Bojim se da to stvara stigmu koja će spriječiti ljude da progovore o problemu koji imaju. To je izazov za nas i naše poslovne partnere, ali nastavit ćemo se boriti”, poručila je Unsted.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu