Europski mliječni proizvodi već pet godina zbog sankcija nemaju pristup u Rusiju, no zato imaju krave s kojima ta zemlja želi postati samodostatna u proizvodnji mlijeka.

Krajnji je cilj, piše Bloomberg, izvoz u "majku svih tržišta" – Kinu. Carinski podaci pokazuju da je samo tijekom ove godine Rusija uvezla oko 45.000 krava vrijednih 100 milijuna eura. Prema svemu sudeći, Rusija će i drugu godinu zaredom biti najveći kupac europskih krava. U odnosu na 2016. godinu, uvoz je udvostručen. Golemo povećanje stočnog fonda rezultat je ambicioznog plana vlade u Kremlju da Rusija u samo osam godina od velikog uvoznika mlijeka postane samodostatna. 

Za ostvarenje tog cilja potrebno je proizvesti 36,3 milijuna tona mlijeka, a lanjski podaci pokazuju da bi proizvodnju trebalo povećati za još 19 posto. Hoće li to biti ostvarivo, ostaje za vidjeti, no činjenica je da je ta država proteklih godina snažno preobrazila svoju poljoprivrednu proizvodnju. Zabranom uvoza europskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda kao odgovor na europske sankcije zbog aneksije Krima 2014. godine velik novac počeo se slijevati u poljoprivredu kroz sustav subvencija, povoljnih kredita i rabata.

Rusija danas proizvodi dovoljno piletine i svinjetine za svoje potrebe, a dominantna je na svjetskom tržištu pšenice. Sada je na redu za procvat mliječna industrija koja je posljednjih pet godina privukla više od 200 milijardi rubalja (3,1 milijardu dolara) investicija, pokazuju podaci Nacionalnog saveza proizvođača mlijeka. Takvo okruženje privlači i strane ulagače, pa je najveći ruski proizvođač mlijeka, Ekosem-Agrar, u njemačkom vlasništvu.

"Uvjeti u Rusiji za proizvodnju mlijeka vrlo su dobri. Pod tim mislim na povoljno zemljište dobre kvalitete, povoljnu klimu i vladine subvencije", kaže za Bloomberg osnivač kompanije Stefan Duerr. Dodaje kako se Ekosem-Agrar rapidno širi – ove je godine otvorio osam novih pogona za preradu mlijeka, a od 2012. broj krava-muzara povećan je sedam puta, na 80.500 životinja. Takvog brzog rasta ne bi bilo bez velikodušnih vladinih poticaja. Kompanija može dobiti bankovni kredit uz kamatnu stopu od svega 2,5 posto, iako je kamatna stopa ruske središnje banke 7 posto, kaže Duerr.

K tome, vlada vraća 25 posto iznosa investicije u velike farme. Priliku je u tom poslu prepoznao i Vladimir Lisin, četvrti najbogatiji Rus koji se bavi proizvodnjom čelika i prijevozom. Lisin je prošloga mjeseca najavio ulaganje u mljekarstvo ulaganjem 18 milijardi rubalja u izgradnju farmi i pogona za preradu. Iako stručnjaci ističu kako Rusija čini golemi pomak naprijed u proizvodnji mlijeka, godine zaostajanja traže još velikih ulaganja.