Danas bi parlament Kosova po žurnom postupku trebao raspravljati o prijedlog izmjena Zakona o javnim poduzećima, koji je već usvojila vlada, a kojim se, kako tvrde srpski mediji, otvara put da rudnik Trepča prijeđe u potpuno vlasništvo Kosova.

 Sukob oko velikog industrijsko-rudarskog kompleksa, na koje pravo vlasništva polažu Srbija i Kosovo time je ušao u novu fazu, dok će se sudbina Trepče vjerojatno rješavati u razgovorima Kosova i Srbije u Bruxellesu. U Trepči je na preradi rude olova i cinka nekada bilo zaposleno 20 tisuća radnika, a sada ih tek oko 3000, dok se procjenjuje da je vrijednost nalazišta ruda na Kosovu i do tisuću milijardi dolara. Sada je rudarski kombinat, baš kao i grad u kojem se nalazi, podijeljen na sjeverni srpski i južni albanski dio. Dosad je bilo nekoliko pokušaja privatizacije Trepče, posljednji put kada je vlada Srbije u siječnju prošle godine najavila da će do sredine mjeseca potpisati ugovor o strateškom partnerstvu s američkom tvrtkom NGP iz Illinoisa, prema kojem bi Amerikanci postali vlasnici 49 posto kompanije.

Naravno, iz Prištine je odmah došao odgovor da o Trepči odlučuju institucije Kosova.Sada je zbog planova Kosova uzbuđena srpska javnost, pa je premijer Aleksandar Vučić izjavio kako bi zakon koji bi Prištini otvorio put za prisvajanje rudnika Trepča bio težak udarac za dijalog srpske i albanske strane. Marko Đurić, direktor srpske Kancelarije za Kosovo i Metohiju, dodao je da je oštra reakcija Srbije upozorenje vladi Kosova, a da će Srbija znati zaštititi svoje vlasništvo. Prema njegovim riječima, Trepča se nalazi na sjeveru Kosova, a glavni dio njenih rudnih ležišta smješten je ispod središnje Srbije, zbog čega je moguća odluka kosovskog parlamenta potpuno neprovediva "i stvara političke komplikacije" te predstavlja pokušaj "da se izvrši dodatan pritisak i unese nemir među Srbe".

On je dodao da je "nedvosmisleno prvi dojam" da međunarodni predstavnici na Kosovu ne podržavaju pristup vlade u Prištini. Kako je istaknuo Đurić, srpska vlada je izuzela iz privatizacije društvena poduzeća za koja ima sve dokumente da su u srpskom vlasništvu, jer se o tom pitanju tek treba razgovarati u Bruxellesu. "Ako vidimo da druga strana vuče jednostrane poteze sve opcije su na stolu vezane za to i s naše strane", zaprijetio je Đurić. Politički analitičar Dušan Janjić rekao je Blicu da kosovska vlada pokušava ojačati poziciju prije početka dijaloga u Bruxellesu 9. veljače. Pitanje Trepče mora doći na stol u Bruxellesu, smatra Janjić. 

Duga tradicija rudarstva

Dužni stotine milijuna eura

Britanska kompanija Trepca Mines Limited započinje radove na području Trepče otvaranjem rudnika 1930. i gradnjom topionice olova 1940. Poslije Drugog svjetskog rata imovina Trepče je nacionalizirana i osnovan  je Rudarsko-metalurško-kemijski kombinat olova i cinka Trepča, koji je proizvodio oko 70% mineralnih sirovina bivše države. Prije dvije godine procjenjivalo se da Trepča duguje oko 206 milijuna eura, uglavnom srpskim kompanijama, 41 milijun eura grčkim, francuskim i bugarskim tvrtkama, te 100 milijuna eura kosovskoj vladi za investicije nakon 1999. godine .