Rad od kuće uslijed pandemije koronavirusa te novac koji vlada dijeli građanima kako bi potaknula gospodarski oporavak rezultirali su pravom renesansom estetskih zahvata u Južnoj Koreji.
I prije pandemije plastične operacije bile su vrlo popularne u toj državi – svaka treća Korejka u 20-ima odlučila se za barem jedan zahvat na svom tijelu – no sada su ordinacije tamošnjih plastičnih kirurga doslovno krcate.

Dodatno ohrabrenje
Kako piše Financial Times, stranci zbog pandemije više ne zalaze u ordinacije u otmjenom seulskom Gangnam okrugu, a zamijenili su ih lokalni pacijenti.
No, mjere socijalnog distanciranja i sada već uobičajeno nošenje maske u javnosti dodatno su ohrabrili neke pacijente jer više ne privlače toliko pažnju tijekom poslijeoperativnog oporavka. “Pacijenti koji su razmišljali o zahvatu, ali nisu ga mogli učiniti zbog nedostatka vremena za oporavak, sve više posjećuju našu kliniku ovih dana”, ističe Hwang Yong-seok, estetski kirurg iz Gangnama.

Trećina mladih Korejki već su se podvrgle takvoj vrsti kirurških zahvata, no čini se da koronavirus povećati taj udjel. Najpopularniji su zahvati na grudima i licu, naglašava Hwang. Međutim, skok zanimanja za estetske zahvate pokazuje koliko je Južna Koreja u sklopu uspješnog obuzdavanja zaraze među stanovništvom – kroz masovna testiranja, praćenje kontakata i mjera izolacije – uspjela ograničiti ekonomsku štetu.
Prema posljednjim podacima Reutersa, ta država bilježi 11.668 slučajeva zaraze te 273 preminula. Sredinom prošlog tjedna u zemlji je zabilježeno 11 novih slučajeva zaraze, dok je na vrhuncu dnevno bilježeno i 900 novooboljelih.
Podsjetimo, u jednom trenutku broj zaraženih u Južnoj Koreji bio je najveći izvan Kine. Krajem travnja vlada u Seulu najavila je dodatni paket pomoći gospodarstvu od 85 bilijuna wona (70 milijardi dolara) za pomoć najteže pogođenim gospodarskim granama, malim poduzećima i radnicima.

Taj drugi paket pomoći nadovezao se na prvi paket vrijedan 120 milijardi dolara. Poticaji bi trebali barem donekle ublažiti recesiju koja prijeti četvrtoj azijskoj ekonomiji po veličini. Procjene Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) govore da će korejsko gospodarstvo ove godine oslabiti 1,2 posto, nakon rasta od 2 posto u prošloj godini. U ožujku je Južna Koreja zabilježila najgoru situaciju na tržištu rada u posljednjih 10 godina.
O udaru koje je gospodarstvo zabilježilo na vrhuncu pandemije govori i podatak da je izvoz u posljednja dva mjeseca potonuo za četvrtinu. U prvom tromjesečju korejski BDP pao je 1,3 posto, ponajviše zbog 6-postotnog pada osobne potrošnje.
Kako bi ojačala potrošnju, vlada svakoj obitelji s najmanje četiri člana dodjeluje do milijun wona (730 eura) kroz bodove na kreditnim karticama, poklon bonove i prepaid kartice. Taj novac korejske obitelji moraju potrošiti do kolovoza.

Kupuje se i što nije potrebno
Dio tog novca troši se na estetske zahvate, ali i na kupnje na koje bi se u uobičajenim okolnostima Korejci teško odlučili. “Očekujemo značajan oporavak domaće potrošnje u drugom tromjesečju s obzirom da je epidemija pod nadzorom.
Iako je proizvodni sektor i dalje u lošem stanju, osobna potrošnja pružit će određeni oslonac”, ističe Park Seok-gil, ekonomist JP Morgana. Međutim, optimistični tonovi nisu zahvatili sve makroekonomske pokazatelje. S otkazima za 476.000 radnika, u travnju je zabilježen najbrži gubitak radnih mjesta u dva desetljeća.

Predsjednik Moon Jae-in pozvao je na otvaranje pola milijuna radnih mjesta u javnom sektoru, no ekonomisti dvoje koliko država može pomoći u oporavku gospodarstva koje snažno ovisi o inozemnoj potražnji.
“Vladine subvencije vjerojatno će pružiti jednokratni poticaj, ali s obzirom na veliku ovisnost zemlje o vanjskoj trgovini, pravi oporavak će doći kada ekonomska situacija postane bolja u ostalim državama”, zaključuje Park Chong-hoon, ekonomist u britanskoj banci Standard Chartered.