S proizvedenih 198 milijuna litara vina u 2014. godini Srbija je bila na 19. mjestu svjetskih proizvođača vina i proizvodila je oko četiri puta više vina od Hrvatske i Makedonije, a u regiji samo je Mađarska bila bolja, piše Danas.

Međutim, to je ukupna proizvodnja, dok je proizvodnja vinarija registriranih u vinskom registru daleko manja. Prije dvije godine ta proizvodnja je iznosila oko 37,6 milijuna litara vina i to gotovo podjednako bijelih i crnih vina. Nepovoljno je što se manji dio proizvodi profesionalno u vinarijama, a još nepovoljnije je što u njihovoj proizvodnji dominiraju stolna vina, dok su kvalitetna vina s geografskim porijeklom tek oko sedmina proizvodnje.

Na silaznoj putanji se nalazi i izvoz vina iz Srbije, navodi Danas. S izvezenih 23,4 milijuna litara 2012. godine izvezene količina je više nego prepolovljena na 9,8 milijuna litara u 2016. godini, pri čemu je uvjerljivo najveće tržište za srpska vina Rusija, u kojoj je završilo 4,4 milijuna litara. Slijedi BiH koja je iz Srbije uvezla 3,4 milijuna litara vina. Srpski vinari najmanje izvoze na tržište Europske unije, dok se, s druge strane, može vidjeti da cijena srpskog vina u izvozu raste.

Dok je 2012. godine prodana relativno velika količina po niskoj cijeni (0,87 dolara po litri), u 2016. godini prosječna cijena litre vina koja ide u inozemstvo bila je 1,41 dolar. Iako je po količini tržište Unije manje značajno za srpski izvor nego rusko ili tržište Cefte, tamo idu najkvalitetnija vina. Dostignuta prosječna prodajna cijena litre vina izvezene u EU u 2016. veća je 2,5 dolara. Velika šansa i potencijal za srpske vinare moglo bi biti kinesko tržište, na koje je u 2016. izvezeno 115.000 litara vina i to po prilično visokoj cijeni od 4,4 dolara za litru, dok uvoz Kine, koja je i peti najveći proizvođač vina na svijetu, iznosi više opd dvije milijarde dolara.

Stručnjaci ističu da se Srbija obujmom proizvodnje ne može nositi s konkurencijom, ali može kvalitetom, te da je najbolji način probiti se na tržište visokokvalitetnim i skupim vinima. Za to treba promijeniti strukturu proizvodnje i naglasak staviti na uzgoj visokokvalitetnih sorti grožđa.