Kina je izjavila da je spremna boriti se “u svim ratovima” sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok predsjednik Donald Trump pojačava gospodarski i politički pritisak na tu zemlju. “Ako je rat ono što SAD želi, bilo da je riječ o carinskom ratu, trgovinskom ratu ili bilo kojoj drugoj vrsti rata, spremni smo se boriti do kraja”, objavilo je Kinesko veleposlanstvo u SAD-u u srijedu na platformi X, signalizirajući sve agresivniji stav prema Washingtonu, piše CNBC.

Izjava uslijedila je nakon što su u utorak stupile na snagu dodatne Trumpove carine od 10% na uvoz iz Kine, čime su ukupne carine uvedene u nešto više od mjesec dana dosegnule 20%.

“Pozivamo SAD da prestane biti dominantan i što prije se vrati na pravi put dijaloga i suradnje”, izjavio je u srijedu glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova.

Kao brzi odgovor na američke carine, Peking je u utorak najavio dodatne carine do 15% na određene američke proizvode, počevši od 10. ožujka, kao i niz novih izvoznih ograničenja za određene američke subjekte.

Odgovarajući na pitanje o izjavi kineskog veleposlanstva, američki ministar obrane Peter Hegseth rekao je u srijedu u intervjuu za Fox News da SAD ne traži sukob s Kinom, ali je “pripremljen”. “Živimo u opasnom svijetu s moćnim zemljama u usponu koje imaju vrlo različitu ideologiju”, dodao je. “Ako želimo spriječiti rat s Kinom ili drugima, moramo biti snažni.”

Kineske carine na američki poljoprivredni izvoz odražavaju pokušaj Pekinga da izazove politički pritisak poljprivrednika na Trumpa, ključne republikanske baze, rekao je Gabriel Wildau, direktor u konzultantskoj tvrtki Teneo. Poljoprivredni proizvodi najveći su američki izvoz u Kinu, pri čemu su soja – na koju je Peking uveo nove carine od 10% – na vrhu liste, piše CNBC. Tijekom prethodnog trgovinskog rata između SAD-a i Kine, kineske carine potaknule su domaće uvoznike da preusmjere kupnju soje na Brazil i Argentinu.

S obzirom na to da američke carine prijete smanjenju kineskog izvoza, što je rijetka svijetla točka u inače usporenom gospodarstvu, Peking je dao do znanja da je spreman koristiti monetarne i fiskalne poticaje kako bi ublažio njihov utjecaj ove godine.

Trump je uveo dva kruga carina na Kinu kao odgovor na navodnu ulogu te zemlje u trgovini fentanilom. Ova sintetička droga, čiji se prekursori uglavnom proizvode u Kini i Meksiku, uzrokovala je desetke tisuća smrtnih slučajeva od predoziranja svake godine u SAD-u.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Kina je američko obrazloženje povezano s fentanilom nazvala “slabim izgovorom” za uvođenje carina. Iako postoji scenarij prema kojem bi Washington i Peking mogli postići dogovor o smanjenju carina nakon niza pregovora, rizici “širokog i trajnog razdvajanja dvaju gospodarstava” u porastu su.

U svom godišnjem izvješću o radu vlade u srijedu, Kina je najavila povećanje proračuna za obranu za 7,2% ove godine kako bi “zaštitila” svoju nacionalnu sigurnost.