Kinesko vodstvo postavilo je jasan cilj za sljedećih pet godina: učiniti zemlju tehnološki samodostatnom i istodobno povećati udio domaće potrošnje u gospodarstvu. Nakon četverodnevnog sastanka najvišeg političkog vrha, poznatog kao četvrti plenum, vlasti su potvrdile da će prioritet biti razvoj visokih tehnologija, jačanje industrijske proizvodnje i stvaranje “suvremene, otporne ekonomije” manje ovisne o vanjskim tržištima.

Predsjednik Xi Jinping poručio je kako Kina mora ostvariti “proboje u ključnim tehnologijama” i poticati integrirani razvoj obrazovanja, znanosti i stručnog kadra. U novom petogodišnjem planu za razdoblje 2026.-2030. Peking najavljuje znatno veći udio državnih ulaganja u projekte vezane uz životni standard građana, ali i u strateške industrije poput poluvodiča, robotike i zelene energije, prenosi Reuters.

Prema riječima Han Wenxiua, zamjenika ravnatelja Središnje komisije za financijska i ekonomska pitanja, cilj je održati gospodarski rast “u razumnim okvirima” te “značajno povećati udio osobne potrošnje u BDP-u”. Iako konkretni pokazatelji nisu navedeni, kineska potrošnja i dalje zaostaje za globalnim prosjekom za gotovo 20 postotnih bodova BDP-a, dok je razina ulaganja – potaknuta dugom – jednako toliko iznad svjetskog prosjeka.

Veća socijalna sigurnost

“Jačanje domaćeg tržišta temelj je kineske modernizacije. Postoji prostor i potencijal za širenje unutarnje potražnje”, izjavio je Zheng Shanjie, čelnik Nacionalne komisije za razvoj i reforme. Peking se nada da će jačanje potrošnje djelomično ublažiti usporavanje izvoza i pad aktivnosti na tržištu nekretnina, koji su posljednjih godina pritiskali rast.

Istodobno, plan predviđa stvaranje jedinstvenog nacionalnog tržišta, jačanje socijalne sigurnosti i modernizaciju oružanih snaga. Kineski tehnološki indeks STAR50 porastao je tri posto nakon objave smjernica, što analitičari tumače kao znak povjerenja tržišta u nastavak državne potpore inovacijama.

No, unatoč optimizmu, izazovi ostaju veliki. Kinesko gospodarstvo u trećem je tromjesečju zabilježilo najslabiji rast u godinu dana. Slaba domaća potražnja, deflacija i nestabilno tržište nekretnina pokazuju koliko je teško uravnotežiti model rasta koji se desetljećima oslanjao na izvoz i infrastrukturu. Analitičari Nomure upozoravaju da su glavni poticaji rasta u proteklom razdoblju – trgovanje dionicama i izvoz – kratkotrajnog karaktera te da će se izazovi pojačati u posljednjem kvartalu.

Geopolitička dimenzija

“Poticaji tržištima kapitala ne bi smjeli zamijeniti strukturne reforme. Puno je važnije stabilizirati sektor nekretnina i riješiti duboko ukorijenjene probleme, poput nejednakosti u sustavu socijalne sigurnosti”, poručili su analitičari. Prema procjenama kineskog Istraživačkog ureda Komunističke partije, bruto domaći proizvod ove će godine dosegnuti 140 bilijuna juana (oko 19,6 bilijuna dolara), što predstavlja rast u odnosu na 101,5 bilijuna u prvih devet mjeseci. Iako službeni podaci sugeriraju stabilan rast, stručnjaci upozoravaju da će dugoročna održivost ovisiti o sposobnosti Pekinga da uskladi poticaje za tehnološki razvoj s jačanjem domaće potrošnje i kontrolom duga.

U pozadini ekonomskih odluka nalazi se i sve izraženija geopolitička dimenzija. Kako se natjecanje sa Sjedinjenim Državama produbljuje, Peking sve više povezuje tehnološku samodostatnost s nacionalnom sigurnošću. Prema pisanju The Wall Street Journala, politički cilj nije samo ubrzati inovacije, nego i zaštititi strateške sektore od vanjskih pritisaka. Kineski dužnosnici stoga poručuju da će “modernizacija temeljena na inovacijama” ostati središnji smjer politike, ali sve više naglašavaju da rast mora biti “kvalitativan i usmjeren na potrebe građana”. Kombinacija tehnološkog napretka, demografskih prilagodbi i jačanja potrošnje trebala bi, prema planu Pekinga, stvoriti novu ravnotežu između države, tržišta i društva do kraja desetljeća.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’