Afera u Bruxellesu poprima sve ozbiljnije razmjere, a otpužbe da su dužnosnici Europarlamenta primali mito iz Katara i Maroko postaju problematične i za Europsku komisiju.

La Stampa je u nedjelju otkrila da je Dimitris Avramopoulos, bivši EU-komesar za migracije, naplatio svoje usluge u iznosu od 60 tisuća eura stanovitoj organizaciji za ljudska prava pod nazivom Fight Impunity, što je, prema rezultatima istrage belgijskih antikorupcijskih tijela, bio okidač u operaciji nazvanoj – Katargate.

Za Komisiju su otkrića dvostruko problematična. Prvo, zato što je sama EK u prosincu 2020. dala Avramopoulosu odobrenje da obavlja dužnost u Fight Impunityju, a dala mu je pod uvjetom da ne kontaktira Komisiju u ime Fight Impunityja.

Već površan pregled njegova Twitter profila pokazuje da se sastajao s bar dvoje potpredsjednika EK-a, Johannesom Hahnom i Verom Jourovom koji ističu da su “ti susreti tijekom godišnjih odmora u Grčkoj bili privatne prirode te da o politici pritom nije bilo riječi, niti je Avramopoulos tada tražio bilo kakvu podršku”.

Drugi problem je što je visoki povjerenik EU za vanjska i sigurnosna pitanja Josep Borrell u veljači najavio da će EU dobiti posebnog povjerenika za Zemlje zaljeva, a Avramopoulos je baš u vrijeme druženja s potpredsjednicima bio kandidat za tu dužnost.

Dva pitanja vise u zraku: Što je Grk mogao naplatiti u vrijednosti 60.000 eura i je li prilikom tih susreta odolio da ne spomene kandidaturu za novi položaj.

Belgijska sigurnosna služba otkrila je da je Katar godinama koristio strukturu kojom je upravljala marokanska vanjska obavještajna služba kako bi političarima u Bruxellesu osiguravao novac i druge beneficije.

Prema istrazi, ključna figura cijele konstrukcije bio je bivši talijanski mandatar u EU Pier Antonio Panzeri koji je osnovao Fight Impunity, organizaciju koju je, prema saznanjima Stampe, financirala južnoafrička zaklada koja je, tvrdi se, novac dobivala iz Katara.

Katarsko vodstvo ne samo što je odbacilo sve optužbe na svoj račun, već je i oštro kritiziralo činjenicu da su stavljeni na čekanje sporazumi s EU o viznoj liberalizaciji i zračnom prometa, što bi “moglo imati i negativan utjecaj na suradnju u području energetske sigurnosti”.