Početkom ove godine kanadska liberalna stranka bila je na dnu. Trudeauovu vladu uzdrmala je iznenadna ostavka zamjenice premijera i ministrice financija Chrystije Freeland – samo nekoliko sati prije nego što je trebala predstaviti godišnje izvješće o fiskalnoj politici. U oštrom pismu ostavke Freeland je kritizirala Trudeauove “političke trikove,” vjerojatno se referirajući na dvomjesečno oslobođenje od poreza na promet i povrat od 250 kanadskih dolara (175 USD) za većinu radnika.
Freeland je navela da si Kanada “ne može priuštiti” te politike, koje se vide kao predizborna podjela novca kako bi se pridobilo birače, a dolaze dok se zemlja suočava s ozbiljnom mogućnošću velikih carina koje bi mogla uvesti dolazeća Trumpova administracija.
Trudeau je doveo liberale na vlast 2015. godine obećavajući “vedre dane” za Kanadu. Zalagao se za progresivne teme, poput borbe protiv klimatskih promjena i suočavanja s povijesnim zloporabama prema autohtonom stanovništvu, ali su posljednje godine njegova mandata obilježene rastućim gospodarskim nezadovoljstvom.
Konzervativci su početkom godine imali 20 postotnih bodova razlike pred liberalima, Justin Trudeau obznanio je da se neće kandidirati na idućim izborima i izgledalo je da je Kanada gotovo sigurno na putu konzervativnog preokreta.
No, onda se dogodio – Donald Trump. Otkako je krajem siječnja nastupio na dužnost u Bijeloj kući, Trump je opetovano pozivao Kanadu da postane “51. država SAD-a” i tako kod mnogih Kanađana izazvao revolt, pa i gađenje prema najbližem susjedu. Napetosti su dodatno eskalirale kada je Trumpova administracija uvela carine od 25 posto na kanadske proizvode, što su mnogi vidjeli kao ekonomsku agresiju od strane jačeg susjeda.
Ovdje u priču ulazi Mark Carney. Bivši središnji bankar, 59-godišnji Mark Carney pobijedio je u utrci za čelnika kanadske vladajuće Liberalne stranke i naslijedio je Justina Trudeaua na mjestu premijera. Osvojio je čak 86 posto glasova kako bi pobijedio bivšu ministricu financija Chrystiu Freeland u natjecanju u kojem je glasovalo nešto manje od 152.000 članova stranke.
Pokazao zube Trumpu
Trudeau je u siječnju najavio da će odstupiti nakon više od devet godina na vlasti jer mu je rejting naglo pao, prisiljavajući vladajuću Liberalnu stranku da brzo pronađe njegova nasljednika. Carney, politički početnik, tvrdio je da je on u najboljoj poziciji da oživi stranku i da nadgleda trgovinske pregovore s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji je već prijetio dodatnim carinama koje bi mogle osakatiti kanadsko gospodarstvo ovisno o izvozu.
Carney je bio prvi kandidat, s najviše potpore članova stranke i najviše prikupljenog novca među četiri liberalna kandidata.
Carneyjeva pobjeda predstavlja presedan. Autsajder bez stvarne političke pozadine postao je kanadski premijer. Rekao je da je njegovo iskustvo kao prva osoba koja je služila kao guverner dviju središnjih banaka G7 – kanadske i engleske – značilo da je on najbolji kandidat za suočavanje s Trumpom.
Tijekom kampanje Carney je rekao da podržava “dolar-za-dolar” odmazde protiv Sjedinjenih Država i koordiniranu strategiju za poticanje ulaganja. Više puta se žalio da rast Kanade pod Trudeauom nije bio dovoljno dobar.
Izgledi za novi početak za Liberalnu stranku pod Carneyjem, u kombinaciji s Trumpovim carinama i njegovim opetovanim ismijavanjem da pripoji Kanadu kao 51. državu SAD-a, doveli su do izvanrednog oživljavanja potpore liberalima. Pobjeda Liberalne stranke na izborima u Kanadi u ponedjeljak tako je samo logičan nastavak događanja unazad nekoliko mjeseci. Carney je trgovinski rat s SAD-om nazvao “jednom od najvećih prijetnji našeg života”.
“Trump želi slomiti Kanadu kako bi nas Amerika posjedovala. Nećemo mu to dopustiti”, poručio je.
U govoru kojim je otvorio predizbornu kampanju, Carney je rekao da traži “jasan i pozitivan mandat” od Kanađana kako bi osigurao budućnost zemlje.
“Mnogo toga još moramo napraviti kako bismo osigurali Kanadu”, rekao je, ističući mjere potpore za poljoprivrednike i poduzetnike tijekom trgovinskog rata, kao i širenje dentalne skrbi za milijune građana. U osvrtu na prve poteze svoje vlade Carney je naglasio da je Kanada potpisala novi obrambeni sporazum s Australijom, ojačala odnose s Francuskom i Velikom Britanijom te otvorila pregovore o trgovinskom sporazumu s EU. Prevedeno, eventualne agresivne Trumpove poteze preventivno je pokušao osigurati strateškim dogovorima s drugim velikim igračima.
Tko je Mark Carney?
Rođen u kanadskim sjeverozapadnim teritorijima i odrastao u zapadnoj pokrajini Alberti, Carney pokušava ostaviti dojam političara koji bi mogao voditi Kanadu kroz razdoblje ekonomskih previranja i neizvjesnosti.
Zemlja je uznemirena visokim carinama američkog predsjednika Donalda Trumpa na kanadske proizvode, koje su stupile na snagu 4. ožujka. Strah od recesije potaknuo je osjećaj kanadskog nacionalizma i želju za stabilnim vodstvom u Ottawi.
Iako je Carney “građanin svijeta” i radio je u metropolama poput New Yorka, Londona i Tokija, rođen je u udaljenom sjevernom gradu Fort Smithu, u Sjeverozapadnim teritorijima. S troje od četvero baka i djedova koji potječu iz okruga Mayo u Irskoj, Carney ima i irsko i kanadsko državljanstvo. Britansko državljanstvo dobio je 2018., ali je nedavno izjavio da namjerava odreći se i britanskog i irskog državljanstva jer smatra da bi premijer trebao imati samo kanadsko državljanstvo.
Sin ravnatelja srednje škole, studirao je na Sveučilištu Harvard uz stipendiju gdje je igrao “najkanadskiji” sport, hokej na ledu. Carney ima diplome sveučilišta Harvard i Oxford te je proveo više od desetljeća u investicijskoj tvrtki Goldman Sachs. Donedavno je radio kao predsjednik tvrtke Brookfield Asset Management, gdje je također vodio napore tvrtke za “tranzicijska ulaganja” s ciljem promicanja ulaganja koja su u skladu s globalnim klimatskim ciljevima.
Ipak, Carney i njegovi pristaše kažu da njegovo bankarsko iskustvo u kriznim vremenima najbolje govori da je sposoban pomići Kanadi da prebrodi Trumpovu oluju.
Danas 59-godišnjak, svoj mandat guvernera Banke Kanade započeo je usred globalne financijske krize 2008č, a pripisuje mu se brza i odlučna akcija koja je pomogla Kanadi da se spasi ozbiljnijeg pada. Carney je 2013. otišao na čelo Banke Engleske, gdje je ostao do 2020., kada je Ujedinjeno Kraljevstvo službeno napustilo Uniju. Tamo su mu pripisivane zasluge za smanjivanje ekonomskih posljedica Brexita. Usto, njegova procjena da prekid s EU predstavlja rizik za britansko gospodarstvo izazvala je gnjev konzervativaca koji su bili za izlazak iz Unije, što se i dogodilo nakon referenduma 2016.
“Inovativan i inventivan bankar”, opisao ga je Will Hutton, autor, kolumnist i predsjednik Britanske akademije društvenih znanosti. “Shvatio je da središnje banke zapravo imaju zadatak učiniti kapitalizam što legitimnijim ispeglavanjem njegovih najgorih tendencija. I bio je zgrožen Brexitom, za koji je smatrao da je samoporažavajući. Ipak je uspio usmjeriti najvažnije poteze Engleske banke tako da su posljedice bile manje katastrofalne nego što su mogle biti”, istaknuo je Hutton.
Nedostatak političkog iskustva
Iako malo tko osporava Carneyjeve ekonomske kvalifikacije, njegov nedostatak iskustva u izbornoj politici potaknuo je mnoga pitanja. Prije toga bio je Trudeauov ekonomski savjetnik, koji je dao ostavku usred raširenog bijesa zbog načina na koji je njegova vlada rješavala stambenu krizu i rastuće troškove života. No, Carney se nikada prije nije kandidirao za političku dužnost i veći dio kampanje za vodstvo liberala proveo je predstavljajući se Kanađanima.
“On je netko tko je bio iza kulisa, savjetnik”, rekao je Daniel Beland, profesor politologije na Sveučilištu McGill, koji je Carneyja opisao kao tehnokrata na steroidima.
Carney je od početka kampanje dao mnoga obećanja, uključujući obuzdavanje državne potrošnje, veća ulaganja u stanovanje, diverzifikaciju kanadskih trgovinskih partnera i privremeno ograničavanje imigracije. Kao bivši posebni izaslanik UN-a za klimatske akcije i financije, Carney je također vodeći zagovornik ideje da privatni sektor mora preuzeti vodeću ulogu u rješavanju klimatske krize i postizanju neto nulte emisije.
“Znam kako upravljati krizama. Znam kako izgraditi snažna gospodarstva”, rekao je tijekom debate s drugim kandidatima za vodstvo liberala ove zime. “Imam plan koji će vam vratiti više novca u džepove, plan koji će naše tvrtke učiniti konkurentnijima, plan koji će izgraditi snažno gospodarstvo koje radi za vas”.
Analitičari kažu da utrka za vodstvo liberala uglavnom nije uspjela testirati Carneyja jer mu je glavna protivnica bila dugogodišnja prijateljica i bivša ministrica financija Chrystia Freeland. Njih dvoje nisu se previše napadali tijekom utrke.
Carneyjev mandat u Banci pružio mu je priliku da stekne iskustva u radu s Donaldom Trumpom – koji je ne samo nametnuo visoke carine Kanadi od povratka na dužnost u siječnju, već je i predložio da Amerika pripoji svog manje moćnog susjeda. Od 2011. do 2018. Carney je bio predsjednik Odbora za financijsku stabilnost koji je koordinirao rad regulatornih tijela diljem svijeta, dajući mu ključnu ulogu u globalnom odgovoru na politike prvog Trumpovog predsjedništva. Bio je redoviti gost na sastancima G20, s pozitivnim stavom o Trumpu na globalnoj sceni.
Carneyevi politički stavovi
Iako je u to vrijeme svoje misli o američkom predsjedniku zadržao za sebe, posljednjih je dana bio mnogo iskreniji. Nakon što je Trump više puta komentirao da će Kanada postati 51. savezna država, bio je manje diplomatski, uspoređujući ga sa zlikovcem iz knjiga o Harryju Potteru.
“Kada razmislite o tome što je u pitanju u ovim smiješnim, uvredljivim komentarima predsjednika o tome što bismo mogli biti, ovo smatram nekom vrstom Voldemortovih komentara”, rekao je Carney.
Čini se da je spreman ustrajati dok trgovinski rat traje, napominjući da će nastaviti nametati protucarine “dok nam Amerikanci ne pokažu poštovanje… i ne preuzmu vjerodostojne i pouzdane obveze prema slobodnoj i poštenoj trgovini”.
Zasad Trumpu može biti i zahvalan jer upravo su ga sulude izjave američkog predsjednika vinule u političku orbitu.
Osim Carneyjevog oštrog pristupa prema Trumpu, mnogi ga prepoznaju i po nizu politika za rješavanje problema kod kuće. Poznat je kao zagovornik održivosti okoliša. Godine 2019. postao je posebni izaslanik UN-a za klimatske promjene, a 2021. pokrenuo je Glasgow Financial Alliance for Net Zero, skupinu banaka i financijskih institucija koje rade na borbi protiv klimatskih promjena.
Jedan od najspornijih dijelova Trudeauove platforme bio je porez na ugljik, prema kojem su Kanađani plaćali porez na emisije ugljika i dobivali povrat novca. Konzervativci su više puta obećali ukinuti porez, za koji kažu da malo čini za okoliš. Ubrzo nakon što je položio prisegu, Carney je potpisao uredbu u vijeću kojom se porez ukida od 1. travnja, iako se u prošlosti zalagao za slične politike.
“Ovo će napraviti razliku za teško opterećene Kanađane”, rekao je.
Tijekom kampanje zalagao se i za to da Kanada postane “čista i konvencionalna” energetska supersila te za ubrzanje odobravanja velikih projekata. Carney se nazvao “pragmatikom” kada su ga pitali o potencijalnim sukobima između njegove energetske politike i njegovih klimatskih vrijednosti.
Što se tiče imigracije, Carney se zalagao za ograničenje trenutačnih imigracijskih ciljeva kako bi se osiguralo da kanadski stambeni i zdravstveni sustavi ne budu pod opterećenjem. To je pitanje došlo u prvi plan prošle godine, kada je Trudeau snizio ciljeve usred kritičara koji su tvrdili da je imigracijski sustav zemlje preopterećen. Njegova najveća misija, rekao je, bit će održati rast kanadskog gospodarstva, unatoč usporenoj trgovini sa SAD-om.
Gorak poraz konzervativaca
S obzirom na to da su još prije tri mjeseca figurirali kao gotovo sigurni pobjednici izbora, poraz konzervativaca ostavit će duboke posljedice na budućnost te stranke. “Godine 2011. konzervativci su osvojili većinu s 39,6% glasova. Vođa konzervativaca Pierre Poilievre na putu je da to ovaj put nadmaši, s otprilike 41,6% glasova prema većini anketa”, pisao je Election Canada.
Poilievreovi konzervativci također su ostvarili značajan skok broja mjesta. Trenutačno se predviđa da su osvojili 149 mjesta – to je više od 120 prilikom raspuštanja parlamenta potkraj ožujka, kada su izbori raspisani. Ali s progresivnim glasovima koji su se okupljali oko liberala, te brojke ovaj put nisu bile dovoljne. Ovo će biti gorak gubitak za konzervativce, koji su prije samo nekoliko mjeseci imali jasan put do pobjede i sada će morati pronaći put naprijed nakon niza izbornih poraza.
“Imamo mnogo toga za slaviti večeras”, rekao je Poilievre u svom govoru o ustupku, klimajući glavom prema značajnim dobicima stranke. No, dodao je: “Svjesni smo činjenice da nismo sasvim stigli do cilja.”
Sada će na stranci biti da odluči žele li zadržati Poilievrea kao vođu, trećeg kojeg imaju otkako su liberali pobijedili na izborima 2015.
Poilievre je u ponedjeljak izrazio ambiciju da ostane na čelu stranke, rekavši konzervativnim pristašama da “promjena zahtijeva vrijeme”.
Rezultati izbora istaknuli su podjele u Kanadi koje bi mogle predstavljati izazov za Carneyja. Primjetno je da su liberali uglavnom isključeni iz Alberte i Saskatchewana – prerijskih provincija bogatih naftom i plinom, gdje osjećaj otuđenja od središta moći u Ottawi već dugo tinja. Čak i prije izbora, neki su u tim regijama upozoravali na krizu nacionalnog jedinstva osvoje li liberali još jedan mandat.
Carney se dotaknuo tih podjela u svom pobjedničkom govoru, priznajući milijune koji su glasali za drugačiji ishod… “Namjeravam biti premijer svih Kanađana”, rekao je.
U međuvremenu, Poilievreova poruka, koja se neumoljivo usredotočila na pitanja troškova života, posebno na pristupačnost stanovanja, odjeknula je kod mnogih mladih ljudi. Podrška konzervativcima nadmašila je liberale za 44% prema 31,2% među osobama u dobi od 18 do 34 godine, pokazala je anketa Nanosa od 25. travnja. Podjela je bila izraženija među mlađim muškarcima.
Odvojeno, anketa Abacus Data otkrila je da je oko 18% birača u dobi od 18 do 29 godina zabrinuto zbog Trumpa. Taj je postotak porastao na 45% za birače starije od 60 godina, što sugerira polarizaciju po pitanjima između generacija.
U ponedjeljak navečer, Poilievre se osvrnuo na demografske uspjehe koje su konzervativci postigli, uključujući i one među mlađim Kanađanima.
“Dali smo glas bezbrojnim ljudima diljem zemlje koji su predugo bili izostavljeni i zapostavljeni”, rekao je.
Zamke za liberale
No, liberale čekaju mnoge zamke. Istina, Carney i liberali osigurali su novi mandat, ali pred njima su zastrašujući izazovi. Ne osvoje li većinu u Parlamentu, liberali će se možda morati osloniti na jednu od manjih stranaka kako bi ostali na vlasti i usvojili zakone. Bloc Québécois, koji je izgledao kao treći, separatistička je stranka iz frankofonskog Quebeca koja traži neovisnost od Kanade.
Trudeauovi liberali oslanjali su se na Nove demokrate kako bi ostali na vlasti četiri godine, ali progresivna stranka loše je prošla u ponedjeljak, a njezin vođa, Jagmeet Singh, rekao je da odlazi nakon osam godina.
Do ove godine vanjska politika nije toliko dominirala kanadskim izborima još od 1988., kada je, ironično, slobodna trgovina sa Sjedinjenim Državama bila glavna tema izborne kampanje.
Domaći izazovi svakako su zasjenjeni hitnim pitanjem vanjske politike i “egzistencijalnom” prijetnjom Donalda Trumpa.
Pobjeda na izborima bila je politički izazov koji je bio važan Marku Carneyju. Ali za Kanadu, bitka protiv Trumpa je mnogo važnija…
