Novootvorenu srpsku autocestu Miloš Veliki, dužine 103 kilometra od Obrenovca do Čačka, trenutno ne mogu koristiti svi autobusi, a kamioni ju trenutno koriste jer je besplatna. No od 1. rujna započinje naplata cestarine i očekuje se da će to kamioni početi izbjegavati, kao što su to radili posljednje tri godine na dijelu autoceste između Ljiga i Čačka, piše Politika.

Stoga se u Putevima Srbije smatra korisnim uvođenje naplate cestarine i na cestama nižeg reda samo za teška teretna vozila čija ukupna masa prelazi 12 tona. "Time bi se osigurao dodatni novac za održavanje ovih cesta koje su najviše uništila teška vozila. Ti bi putevi bili kvalitetniji, što bi povećalo sigurnost sudionika u prometu ", kažu za Politiku.

'Odabir ceste osobna je odluka'

Prema njihovoj procjeni, ako se prihvati prijedlog za teška teretna vozila, ona bi se koristila autocestom Miloš Veliki u većem broju, na kojoj su dopuštene veće brzine i ne postoje raskrižja s ostalim cestama.

"U sektoru naplate putarina dizajniran je sustav za naplatu cestarina za ceste niže razine, za teška teretna vozila ukupne mase veće od 12 tona, u skladu s europskim direktivama i korištenjem naplate putarine bez zaustavljanja", kažu u Putevima Srbije.

S druge strane, Neđo Mandić iz Udruženja za međunarodni transport smatra da bi to bilo nerazumno i nije dobar potez. Prema njegovim riječima, u svakoj zemlji postoje alternativni pravci i niko ne može natjerati nikoga da koristi autocestu. To su pojedinačne odluke, čak i ako odabere neizvjestan put i potroši više goriva. "Nikad ne bih izbjegao autocestu jer vozaču daje sigurnost procjene kada će stići i sigurnija je", kaže Mandić.

Problem s autobusima je potpuno drugačiji. Čak i ako bi prijevoznici željeli koristiti novu autocestu od Obrenovca do Čačka, propisi im to ograničavaju. Trenutno postoje samo tzv. brze linije koje nemaju usputna zaustavljanja do krajnjih odredišta. Prijevoznik može, naravno, koristiti autocestu, ali usput ne smije primati nove putnike. Izuzetak je dionica Ljig-Preljina, koja je izgrađena prije tri godine i na kojoj su odobrena usputna stajališta. Autobusni prijevoznici i prema sadašnjem voznom redu mogu koristiti novu autocestu, pod uvjetom da se obrate Ministarstvu radi promjene voznog reda, brisanja stanica i stajališta koja nisu na ruti novog autoputa, objašnjavaju u Privrednoj komori Srbije. Oni koji imaju izravne linije sami biraju koju će trasu koristiti.

Kako doći do novog voznog reda?

“Međutim, do novog usaglašavanja nitko ne može mijenjati utvrđena dolazna i polazna vremena. Problem će biti i veći nakon otvaranja dionice Surčin–Obrenovac krajem godine, što će dodatno skratiti vrijeme putovanja i povećati odstupanja u odnosu na sadašnju satnicu dolaska i polaska s pojedinih odredišta”, kaže Milica Dubljević, tajnica Udruženja za promet Privredne komore Srbije.

Prema njezinim riječima, važno je pronaći način da se što prije promijeni zakonodavstvo za izvanredno usaglašavanje redova vožnje i korištenje autoceste predviđenom brzinom. Ovih dana trebao bi se održati sastanak predstavnika prijevoznika i nadležnog Ministarstva za promet kako bi se zajednički došlo do modela za izmjene zakona i pravilnika, koje će omogućiti izvanredno usaglašavanje redova vožnje na novoizgrađenim dionicama autocesta.