Od jučer četiri mljekare iz BiH mogu nesmetano izvoziti mlijeko i mliječne proizvode u zemlje Europske unije, što se prije svega odnosi na Hrvatsku, te obavljati njihov prijevoz preko teritorije EU na druga tržišta. Na službenoj internet stranici Europske komisije objavljena je lista mljekara iz BiH koje svoje proizvode mogu izvoziti u EU, a to su Milkos iz Sarajeva, Mljekara Livno, zatim Meggle iz Bihaća i Mlijekoprodukt iz Kozarske Dubice.

Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH objavljeno je da je Ured za veterinarstvo BiH 9. srpnja dostavio Europskoj komisiji, odnosno Direkciji za zdravlje i potrošače, zahtjev za uvrštavanje na listu četiri mljekare iz BiH koje ispunjavaju standarde Europske komisije za izvoz mlijeka i proizvoda od mlijeka u EU. Iz Mlijekoprodukta kažu da su se pripremali za početak izvoza u EU, te su i nakon što je povjerenstvo iz Unije pregledalo njihov objekt nastavili s investiranjem u otkup i preradu mlijeka.

"Kakvoća mlijeka na ulazu u mljekaru u skladu je s europskim standardima, što je postignuto samo zahvaljujući odličnoj suradnji s proizvođačima mlijeka", rekli su iz Mlijekoprodukta. Očekuju da će prvi kamioni s mlijekom i mliječnim proizvodima za tržište EU krenuti do kraja mjeseca. U međuvremenu, dok nisu mogli izvoziti u EU, BiH mljekari osvajali su tržište Srbije jeftinijim mlijekom. Srbija je zato u lipnju donijela odluku o uvođenju prelevmana na uvoz mlijeka i proizvoda od kiselog mlijeka da bi zaštitila domaću proizvodnju od prekomjernog uvoza. Međutim, mlijeka i mlječnih proizvoda iz uvoza i dalje ima, čini se i više nego što ih je bilo ranije, piše Dnevnik. Mlijeko i kiselo vrhnje iz uvoza prodaju se i u trgovinama i u slobodnoj prodaji, na tržnicama.

Tako se u novosadskim trgovinama može kupiti mlijeko proizvedeno u Gradačcu u BiH, u tvornici MilkLand. Litra dugotrajnog mlijeka u tetrapaku, sa 2,8 posto mliječne masti, stoji 69 dinara (oko 4,5 kuna). Po toj cijeni ne može se kupiti dugotrajno mlijeko proizvedeno u Srbiji jer najjeftnije stoji 80 dinara.  Uobičajena cijena za tu vrstu mlijeka proizvodenog u Srbiji iznosi čak 101 dinar, a po cijeni mlijeka iz BiH ne može se kupiti niti srpsko mlijeko u pet ambalaži. U prvih pet meseci ove godine, prije vladine intervencije zabilježen je snažan rast uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, uvozeno je oko 3,5 puta više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.  

Po tvrdnjama nadležnih u Srbiji koji su prilikom uvođenja prelevmana objašnjavali kako država čini sve da spriječi prekomjeran uvoz i zaštiti domaće proizvođače, čak sedamdeset posto uvezenog mlijeka u Srbiju dolazi iz Bosne i Hercegovine, a 30 posto iz zemalja Europske unije. Prema podacima Uprave carine u Srbiju je za prvih šest meseci ove godine ušlo 16.000 tona mlijeka u prahu i kiselog vrhnja, jogurta oko 670 tona, a maslaca oko 507 tona.  Takav trend na srpskom tržištu mlijeka vjerojatno će se nastaviti jer su, prema izvještaju Europske komisije, cijene sirovog mlijeka, na primjer u Sloveniji, pale u srpnju 20 posto na godišnjoj razini, a isti pad zabilježen je i na razini cijele Europske unije.