Japanska vlada odobrila je ublažavanje strogih pravila o izvozu oružja, čime je napravljen povijesni zaokret od desetljećima dugog pacifističkog pristupa koji je definirao zemlju nakon Drugog svjetskog rata, piše Klix. Odluka, koju predvodi premijerka Sanae Takaichi, otvara mogućnost izvoza naprednih vojnih sustava poput borbenih zrakoplova, projektila i podmornica, a formalno bi trebala biti usvojena već ovog mjeseca.

MORH će pomoć

Vrijeme je da i RH oformi obrambeni konzorcij za povlačenje novca iz EDF-a

Ovaj potez dolazi u trenutku naglog pogoršanja globalnog sigurnosnog okruženja i sve veće sumnje u pouzdanost tradicionalnih saveznika, prije svega Sjedinjenih Američkih Država. Upravo zbog toga interes za japansku obrambenu industriju već pokazuju države poput Poljske i Filipina, koje ubrzano moderniziraju svoje vojske zbog rasta regionalnih napetosti.

Promjena politike događa se i u širem geopolitičkom kontekstu. Kako navodi Reuters, administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa sve je neodlučnija u pogledu dugoročnih sigurnosnih obveza, dok ratovi u Iranu i Ukrajini dodatno opterećuju američke vojne kapacitete. To je potaknulo brojne države da traže alternativne dobavljače oružja kako bi smanjile ovisnost o Washingtonu.

Najnovija odluka predstavlja najznačajnije otvaranje Japana prema izvozu smrtonosnog oružja od kraja rata i mogla bi dugoročno promijeniti globalnu sigurnosnu arhitekturu.

Postupna militarizacija i rast obrambenog sektora

Ovaj zaokret nije došao iznenada, već je rezultat višegodišnjih promjena u japanskoj sigurnosnoj politici. Tokio je još 2022. usvojio novu strategiju nacionalne sigurnosti i petogodišnji plan obrane vrijedan oko 320 milijardi dolara.

Za 2026. godinu vojni proračun dosegnuo je rekordnih 57,5 milijardi dolara, a cilj je do 2027. godine povećati izdvajanja za obranu na oko 2 posto BDP-a. Time bi Japan postao treći najveći vojni potrošač na svijetu, odmah iza SAD-a i Kine.

Japanska vlada ovaj zaokret pravda, kako navodi, “najtežim i najsloženijim sigurnosnim okruženjem od kraja Drugog svjetskog rata”, pri čemu se ističu Kina, Sjeverna Koreja i Rusija kao ključni faktori destabilizacije.

Ustavne prepreke i političke napetosti

U Tokiju se istovremeno razmatra i revizija pacifističkog Ustava, posebice Članka 9, koji zabranjuje korištenje rata kao sredstva rješavanja međunarodnih sporova. Iako formalna izmjena još nije provedena, interpretacija tog članka već je proširena kako bi se omogućilo “kolektivno pravo na samoobranu”.
Takve promjene izazvale su podijeljene reakcije unutar zemlje. Dok vlada i sigurnosni krugovi zagovaraju jačanje obrambenih kapaciteta, pacifističke skupine upozoravaju na rizik povratka militarizmu. Susjedne zemlje, osobito Kina, izražavaju zabrinutost zbog promjene japanske sigurnosne doktrine.

promo

Triglav osiguranje u 2025. ostvarilo stabilno poslovanje, značajan rast premije iznad tržišnog rasta te nastavlja s digitalnim inovacijama

Odnosi s javnošću

“Nema prečaca, pa čak ni uz AI alate. Ulaganje u ljude i dalje je najbolja investicija”

Nova industrijska i geopolitička realnost

Japanske kompanije poput Mitsubishi Electrica i Toshibe već povećavaju kapacitete u obrambenom sektoru, očekujući rast narudžbi i širenje na međunarodna tržišta.

Istovremeno, Japan jača suradnju sa Sjedinjenim Državama te razmatra dublje uključenje u sigurnosne inicijative poput AUKUS-a (Australija, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD), čime se dodatno učvršćuje njegova uloga u zapadnom sigurnosnom bloku.

Analitičari upozoravaju da bi ovaj zaokret mogao imati dugoročne posljedice na globalno tržište oružja, ali i na ravnotežu moći u Indo-Pacifiku, gdje se već sada intenzivira strateško nadmetanje velikih sila.