John Hopfield i Geoffrey Hinton osvojili su Nobelovu nagradu za fiziku za pionirski rad na području umjetne inteligencije koji je značajno pridonio znanstvenom napretku, ali i potaknuo zabrinutost zbog mogućih zloupotreba, objavljeno je u utorak.

Hinton, koji je prošle godine napustio Google kako bi mogao slobodnije govoriti o razvoju umjetne inteligencije, rekao je da je bio “zapanjen” dodijeljenim priznanjem te se osvrnuo na moć i opasnosti te tehnologije.

Divno i izvan kontrole
“Bit će divno u mnogim aspektima,” rekao je Hinton putem telefonskog poziva na dodjeli nagrada u Stockholmu, istaknuvši napredak potaknut AI-jem u zdravstvu i industrijskoj produktivnosti. “No, također moramo biti svjesni mogućih negativnih posljedica – osobito prijetnje da te tehnologije izmaknu kontroli.”

Hopfield i Hinton dobili su nagradu od 11 milijuna švedskih kruna (oko milijun američkih dolara) za “temeljna otkrića i izume” na području strojnog učenja, koja datiraju još iz 1980-ih, priopćila je Nobelova skupština. Njihov rad omogućio je razvoj takozvanih umjetnih neuronskih mreža koje oponašaju biološku strukturu ljudskog mozga u obradi informacija, piše FT.

Hinton, kojeg tehnološki krugovi smatraju jednim od “kumova” umjetne inteligencije, izjavio je da će njezin utjecaj biti povijesnih razmjera. “Imat će ogroman utjecaj… usporediv s industrijskom revolucijom,” rekao je. “No, umjesto da nadmaši ljude u fizičkoj snazi, nadmašit će nas u intelektualnim sposobnostima. Nemamo iskustva s time da postoje stvari koje su pametnije od nas.”

Hopfield, američki fizičar, osmislio je umjetnu neuronsku mrežu koja može pohraniti i ponovno stvoriti uzorke. Hinton, britansko-kanadski informatičar, koristio je Hopfieldovo istraživanje kako bi izgradio novu mrežu poznatu kao Boltzmannov stroj, koja se može koristiti za klasifikaciju slika ili stvaranje novih primjera uzoraka koje je naučila prepoznavati. Zajedno su “pokrenuli trenutačni eksplozivni razvoj strojnog učenja”, naveli su organizatori Nobelove nagrade.

Ljudi su odgovorni
Strojno učenje postalo je dio naše svakodnevice u područjima kao što su prepoznavanje lica, prijevod jezika i medicinska dijagnostika, izjavila je Ellen Moons, predsjednica Nobelovog odbora za fiziku.

No, opseg tehnologije i njezine sve veće mogućnosti izazvale su strahove zbog mogućnosti zloupotrebe, od strane autoritarnih država do mogućnosti da strojevi jednog dana razviju sposobnost djelovanja neovisno o ljudskim uputama.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Moons je upozorila da umjetnu inteligenciju treba koristiti oprezno. “Kolektivno, mi ljudi snosimo odgovornost za upotrebu ove nove tehnologije na siguran i etičan način, za dobrobit cijelog čovječanstva.”