Suša koja je pogodila Europu ove godine znatno će smanjiti izvoz žita na lukrativna svjetska tržišta, a stručnjaci procjenjuju da će priliku zbog smanjenog europskog izvoza ugrabiti američki i argentinski farmeri. Pomalo apsurdno, najveće štete od ovogodišnje suše trpe poljoprivrednici na hladnom sjeveru Europske unije, posebice Njemačkoj i Danskoj.

U Njemačkoj 22% manje
Udruga njemačkih farmera DBV procijenila je da će ove godine Njemačka – drugi najveći proizvođač žitarica u EU, nakon Francuske – proizvesti 22 posto manje žita nego prošle godine. Uzrok ovako loše ljetine su najviše ljetne temperature od 1881. godine i dugotrajna suša. Proizvođači mlijeka također su na udaru zbog smanjenog uroda kultura koje se koriste za proizvodnju stočne hrane.

Prisiljeni su smanjivati stada zbog visokih troškova hrane i šalju više stoke u klaonice, napominju u DBV-u. Zbog teške godine procjenjuje se da je ugrožen opstanak 10.000 farmi, odnosno svake 25. farme. Zbog teške situacije odlučila je reagirati vlada. Ministrica poljoprivrede Julia Klöckner kazala je da je s ministrom financija Olafom Scholzom dogovorila posebnu vladinu potporu u vrijednosti između 150 i 179 milijuna eura.

Uz dodatnu potporu tijela regionalne uprave, poljoprivredna gospodarstva bi trebala dobiti ukupno oko 340 milijuna potpore, dodala je Klöckner. No, udruženje njemačkih poljoprivrednika DBV zatražilo je milijardu eura pomoći. U teškoj situaciji našli su se i poljoprivrednici u Danskoj čiji se gubici uspoređuju s onima iz vremena financijske krize 2008. godine.  Iz istraživačkog instituta SEGES u sklopu Danskog vijeće za poljoprivredu i hranu upozorili da će gubici biti veći nego što se očekivalo i dosegnuti gotovo osam milijardi danskih kruna u ovoj godini.

Samo bi suša mogla prouzročiti gubitke od oko šest milijardi kruna (920 milijuna dolara). Početkom godine SEGES je predvidio da će sektor zaključiti godinu s mršavom dobiti. Naime, urod pšenice, ječma i raži mogao bi se smanjiti oko 40 posto u usporedbi s prošlom godinom. Dvadeset danskih poljoprivrednih tvrtki u lipnju je objavilo stečaj, više nego dvostruko više nego u istom razdoblju lani. Do sada je u ovoj godini stečaj proglasilo ukupno 100 poljoprivrednika, u usporedbi sa 130 u cijeloj prošloj godini.

Nervozna tržišta
Slaba žetva također će ograničiti izvor Europske unije što je već unervozilo tržišta. Tako su cijene pšenice u EU porasle u kolovozu na najvišu razinu u pet godina. Konzultantska kuća Agritel procijenila je da će europski izvoz žita, uključujući durum pšenicu, u sezoni 2018./19. pasti na najnižu razinu u sedam godina od 21 milijun tona. Loša žetva u Europi poklopila se s jednako slabim rezultatom u Rusiji, također zbog nedostatka kiše.

S lanjskih 42 milijuna tona vodeći svjetski izvoznik žita, Rusija će ove godine izvesti manje od 32 milijuna tona. K tome, špekulira se da će ruska vlada ograničiti izvoz pšenice iz zemlje. "Ako Rusija ove godine izveze 10 milijuna tona manje, tko će nadoknaditi manjak", pita se Alexandre Boy iz Agritela. Prvi kandidat je SAD zbog relativno velikih zaliha, ali i Argentina. Ukrajina – također veliki svjetski izvoznik putem crnomorskih luka – ove se godine suočila s padom kvalitete žita, tvrdi trgovci, što će ograničiti njezin izvoz namijenjen preradi u brašno.  

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost