S revidiranim rastom BDP-a na godišnjoj razini od 1,2 posto, japansko gospodarstvo, najjače u Aziji i treće po snazi u svijetu nakon američkog i njemačkog, doživljava rast od četiri uzastopna tromjesečja, što na Dalekom istoku nisu zabilježili već dulje od tri godine. Podaci su konkretni i ne lažu: u zadnjem kvartalu 2016. BDP je bio bolji 0,3 posto (procjene Vlade govorile 0,2, ekonomisti prognozirali 0,4%), poslovni rashodi rasli su 2 posto, tekući proračunski višak je 65,5 milijardi jena zaključno sa siječnjem (procjena je bila 270 milijardi).  

No, iako se gospodarstvenici ne bi trebali žaliti, a još manje bi što imala prigovoriti vlada Shinza Abea, čini se da je loša strana takva rasta činjenica što je uglavnom orijentiran na izvoz. Naime, Japan snagu svoje ekonomije, osim kvalitetnih visokotehnoloških rješenja, crpi na velikom izvozu upravo te tehnologije, od elektronike do automobilske industrije, ali je kod kuće potrošnja već godinama bez znakova boljitka. 

Tipični obrazac
Naprotiv, i u prošloj je godini bila vrlo umjerena, a slabljenje valute, pristiglo nakon američkih predsjedničkih izbora, nije korporativnu dobit usmjerilo u rast radničkih plaća, pa se i zbog toga Japanci nisu upuštali u veće osobne troškove, ističe se na Bloombergu. "Vjerojatno će se nastaviti oporavak vođen izvozom, što je tipični obrazac japanske ekonomije, jer jačanje ulaganje dolazi od narudžbi i potražnje izvana, a ne s domaćeg tržišta", upozorava Hiroaki Mito iz istraživačkog centra Tokai Tokyo. On nastavlja da poslovnu potrošnju potiče povećana proizvodnja za inozemstvo, te izražava sumnju da će se ubuduće osjetiti rast javnih ulaganja. Slično razmišlja i Marcel Theilant, analitičar u Capital Economicsu, koji napominje da će "veliki paket stimulativnih fiskalnih mjera, donesen lani u srpnju, ostati na razini teorije".

"Za razliku od osobne potrošnje, koja je ostala nepromijenjena, s rastom od 0 posto i prema službenim podacima i prema predviđanjima neovisnih ekonomista, javna potrošnja je od listopada do prosinca 2016. rasla blagih 0,4 posto, drugi kvartal zaredom. Istodobno su javne investicije bile u padu, dosegnuvši najnižu razinu od uvođenja tzv. abenomike", primijećuje Theilant. Podsjećamo, riječ je o programu gospodarskog oporavka prema scenariju premijera Shinza Abea, koji se zasniva(o) na smjernicama fiskalnih poticaja, monetarnih olakšica i strukturnih reformi, izraženih kroz slabljenje jena radi konkurentnijeg gospodarstva, te jačanja produktivnosti uslužnih djelatnosti. 

Naličje jeftinog jena
Abeov smjer provodi se od njegova drugog stupanja na vlast krajem 2012. i u primjeni je nailazio na prepreke, no uspio je Zemlju Izlazećeg Sunca održati iznad vode recesije. No, jeftini jen kao podrška tvrtkama da višak ulažu u proizvodnju radi zadovoljavanja prekomorskih potreba, ima svoje naličje. "Premda ne moramo biti pesimisti, jer će gospodarstvo izvlačiti korist iz izvoza zbog dobrog globalnog ciklusa, građani će trošiti kao i dosad", ističe Hiroshi Shiraishi iz BNP Paribasa. Marcel Theliant, pozivajući se na procjene kretanja rasta BDP-a od 1 posto u ovoj godini, kaže da će postepeni rast inflacije utjecati i na smanjenje osobne potrošnje. "Kupovna moć Japanaca mogla bi oslabiti, no u usporedbi s povećanim narudžbama u inozemstvu, to nije zabrinjavajuće", zaključuje ovaj istraživač.