Izraelska kompanija BIG CEE Serbia najavila je za jesen otvaranje prvog trgovačkog centra u Novom Sadu,  najvećeg u Vojvodini, na 40.000 kvadrata.

U njegovu gradnju uložit će 50 milijuna eura, a predviđeno je da se u njemu nalaze trgovine koje će prodavati poznate svjetske i domaće brendove, od hrane do odjeće, i elektronike po nižim cijenama od postojećih na srpskom tržištu.Izraelska kompanija vlasnik je još tri lokacije u Beogradu, Jagodini i Šapcu na kojima planira nastaviti gradnju svog prodajnog lanca, čime će pridonijeti povećanju konkurencije na tržištu. Ulaganje u Vojvodini najavila je i slovačka tvrtka Imuna, koja želi preuzeti zrenjaninsku farmaceutsku tvornicu Jugoremediju, koja se spletom dviju kontraverznih privatizacija našla u stečaju. Zaposleni u Jugoremediji još se pred stečajnim sudom  bore za spas tvornice, koja je uspješno poslovala, ali su je njezini vlasnici doveli do ruba propasti. U tvornici se nalaze uskladišteni lijekovi čija je vrijednost veća od dugova tvornice, ali je Ministarstvo zdravlja zabranilo njihovu prodaju dok se ne riješi stečajni postupak.P

onudu Imune u Jugoremediji vide kao slamku spasa koja bi tvornicu vratila u život i omogućila da se, poslije višegodišnje stanke, obnovi proizvodnja. Zbog zlouporaba u privatizaciji u kojoj su zaposleni bile žrtve malverazacija reagirao je i Savjet za borbu protiv korupcije, koji je uzalud tražio intervenciju bivšeg predsjednika Borisa Tadića.Kako je rekao Branislav Markuš, predsjednik skupštine vjerovnika Jugoremedije, ponuda Imune ocijenjena je kao najpovoljnija, jer bi se proizvodnja mogla obnoviti za tri mjeseca, pa ostaje da Hypo Alpe Adria banka, koja je krajem prošle godine podnijela zahtjev za otvaranje stečajnog postupka odustane od tog koraka. Naime, dolaskom Imune Jugoremedija će banci moći vratiti kredit od 1,6 milijuna eura. Spas je došao zaista u zadnji čas jer je zrenjaninska tvornica u veljači izbjegla bankrot.Ulaganja BIG CEE Serbia i Imune prvi su znakovi većeg interesa stranih ulagača za plasman kapitala u Srbiji, koji je lani s uloženih 300 milijuna eura od strane 12 inozemnih tvrtki bio izuzetno skroman, pa je iz zemlje otišlo trostruko više kapitala, nego što je u nj ušlo. Ove godine vlada, očekuje investicije od najmanje dvije milijarde eura.