Grčka drama u srijedu je dobila novi nastavak nakon što je premijer Aleksis Cipras Europskoj komisiji poslao dva pisma s novim prijedlozima za postizanje dogovora.

Iako su mediji to proglasili Ciprasovom kapitulacijom, europski dužnosnici oprezno su najavili kako prijedlog treba proučiti i da će o njemu Euroskupina raspravljati navečer. Istekom roka u utorak u ponoć Grčka se našla u neslavnoj skupini s još 32 države koje su od 1959. pa do današnjih dana propustile Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) platiti dug. No, unatoč rekordnoj svoti koja joj nije uplaćena, ugled te institucije neće biti narušen, ocjenjuju domaći stručnjaci.  MMF je potvrdio iza ponoći da Grčka nije do isteka roka uplatila 1,6 milijardi dolara fondu. Kao rezultat toga direktorica MMF-a Christine Lagarde izvijestit će upravni odbor fonda da Grčka ima zaostali dug što je službeni termin za neispunjenje ugovornih obveza.

Glasnogovornik MMF-a Gerry Rice kazao je kako Grčka od sada može dobiti financijsku pomoć od fonda tek nakon što plati zaostale dugove. Potvrdio je da je Grčka u zadnji trenutak zatražila odgodu plaćanja što će upravni odbor fonda razmotriti "u dogledno vrijeme". Podaci "svjetskog financijskog policajca" pokazuju kako si je luksuz ogluhe prva dopustila Kuba 1959. godine, a posljednji je – prije najnovijeg grčkog slučaja – dug na vrijeme propustio uplatiti Zimbabve prije 14 godina. Predstavnike u skupini ima i naš prostor jer su SR Jugoslavija te Bosna i Hercegovina propustila uplatiti dugovanja u rujnu 1992. godine. Tadašnja krnja Jugoslavija dugovala je preko 101 milijuna specijalnih prava vučenja (SDR), MMF-ove obračunske jedinice, a BiH 25,1 milijuna SDR-a.

Međutim, grčki je slučaj ušao u povijest MMF-a jer se radi o najvećem dugovanju ikada od 1,6 milijardi dolara što bi, preračunato, iznosilo gotovo 1,1 milijardi SDR-a. K tome, Grčka je i prva razvijena država koja se oglušila financijskim obvezama prema toj instituciji. Zapadni mediji ocjenjuju kako je zbog toga MMF-ova reputacija ozbiljno narušena. Tako britanski Guardian komentira kako je institucija sama priznala da su njezini standardi posuđivanja novca u grčkom slučaju bili dosta olabavljeni, za visinu duga se znalo da je neodrživ, a projekcije o ekonomskom oporavku zemlje bile su suviše optimistični.

Podsjetimo, grčki javni dug od 177 posto BDP-a najviši je u Europskoj uniji. "To će biti argument više kritičarima koji tvrde da je MMF dizajniran za svijet iz 40-ih godina", piše Guardian. Profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Luka Brkić slaže se s potonjom tezom da cijela Bretton-Woodska arhitektonika odražava interese velikih sila, a ovaj posljednji slučaj samo je još jedan kamenčić u tom mozaiku. Međutim, MMF će iz ovoga izaći potpuno neokrznut, pa teza o narušenoj reputaciji ne stoji, upozorava Brkić. "Njegova reputacija ne ovisi i o takvim stvarima. To je institucija kojoj se vjeruje jer nemate druge alternative", naglašava Brkić.