Zbog političkog suparništva s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom koje mu je zatvorilo vrata turskih banaka, istanbulski gradonačelnik odlučio se na prvo izdavanje euroobveznica u povijesti toga grada kako bi financirao velike infrastrukturne projekte.

Štoviše, izdanje je bilo vrlo uspješno jer su strani investitori vrlo zainteresirani za posudbu novca gradu koji leži na dva kontinenta.

Ekrem Imamoglu, čelnik najvećeg turskog grada i vodeći oporbeni političar, za Financial Times kaže kako je zadovoljan snažnom potražnjom za dužničkim vrijednosnicama Istanbula koji je prikupio 580 milijuna dolara za financiranje izgradnje četiri linije podzemne željeznice.

Pozitivan eksperiment

„To je bio pozitivan eksperiment za nas“, izjavio je za britanski poslovni list nakon uspješnog izdanja. Štoviše, grad se mogao zadužiti za tri puta veći iznos s obzirom da su investitori ukupno ponudili 2,5 milijarde dolara. „Vrlo smo sretni što smo bili uspješni u trenutnim globalnim financijskim uvjetima“, kaže Imamoglu.

Gradonačelnik se nada da će gradska uprava iduće godine opet pokušati prikupiti novac na međunarodnim tržištima kapitala radi financiranja ulaganja u prometnu infrastrukturu, vodovodnu mrežu i odlaganje otpada, ali i protupotresne mjere s obzirom da velegrad od 16 milijuna stanovnika leži na trusnom području.

Gradski oci već su zatražili vladino dopuštenje za prikupljanje dodatnih 360 milijuna eura za izgradnju dvije linije podzemne željeznice i jedne tramvajske linije. Podsjetimo, Ekrem Imamoglu, čelnik Republikanske narodne stranke (CHP), postao je gradonačelnik na lanjskim dramatičnim lokalnim izborima.

Naime, gorljivi sekularist Imamoglu u odnosu na kandidata Erdoganove Stranke pravde i razvoja (AKP) dobio je tek 25.000 glasova više, pa je AKP uložio žalbu zbog izbornih nepravilnosti i pokušao osporiti pobjedu CHP-ova političara.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Međutim, na kraju se vladajuća stranka ipak morala pomiriti s činjenicom da najveći turski grad – gdje je političku karijeru kao gradonačelnik započeo i predsjednik Erdogan – nakon četvrt stoljeća ipak prelazi u oporbene ruke.

Imamoglu je već 18 mjeseci na čelu grada s godišnjim proračunom od 3,3 milijarde dolara, a medijima otkriva kako se svako malo suočava s pokušajima blokade svojih razvojnih projekata. Tako državne banke odbijaju kreditirati Istanbul. „Jasno je da se radi o političkoj odluci“, kaže Imamoglu.

Jedan od primjera problema s tamošnjim financijskim institucijama jest inicijativa iz ožujka ove godine o prikupljanju novca radi pomoći stanovništvu koje osjeća ekonomske posljedice krize izazvane pandemijom koronavirusa.

Čelnik Istanbula inicirao je taj projekt zajedno s gradonačelnikom Ankare, no vlada ga je proglasila nezakonitim. Na računu u državnoj banci tako i dalje stoji zamrznuto doniranih 6,5 milijuna lira (683.000 eura).

Ipak, činjenica da je ministarstvo financija dopustilo stranim ulagačima kupovinu petogodišnje obveznice Istanbula koja donosi godišnji prinos od 6,6 posto sugerira da odnosi sa središnjom vladom polako otopljavaju. „Nadam se da je tome tako. Zahvalni smo na tome“, kaže Imamoglu.

Zategnuti odnosi

Ipak, odnosi s Erdoganom i dalje su zategnuti. Naime, ankete pokazuju da bi Imamoglu bio najozbiljniji protukandidat turskom predsjedniku na izborima iduće godine, ako se odluči kandidirati.

Osim toga, istanbulski gradonačelnik žestoki je kritičar projekta „Kanal Istanbul“, pomalo bizarne Erdoganove ideje o spajanju Crnog i Mramornog mora kanalom vrijednim skoro 13 milijardi dolara. Kanal bi ležao usporedno s Bosporskim tjesnacem.

Ekrem Imamoglu pokrenuo je javnu kampanju oblijepivši grad plakatima s porukama protiv tog projekta koji ugrožava glavna istanbulska vodocrpilišta. No, prošloga je mjeseca zbog toga ministarstvo unutarnjih poslova pokrenulo istragu.

Dio investitora stoga se pribojava da će Erdogan financijski „izgladniti“ Istanbul. Iako grad generira trećinu udjela u turskom BDP-u i stvara velike porezne prihode, njih prikuplja središnja vlada koja ih redistribuira. Time je Istanbul ranjiv na vladin pritisak.

„Glavni rizik je odnos Erdogan-Imamoglu te hoće li Erdogan prisiliti Istanbul na bankrot“, smatra jedan londonski bankar.