Stotinama sela u Španjolskoj prijeti izumiranje pa stariji stanovnici i vlasti nastoje privući mlade uvođenjem novih tehnologija u poljoprivredu, razvojem ruralnog turizma i iznajmljivanjem napuštenih kuća umjetnicima i ljudima koji rade preko interneta.

Bijuesca, na sjeveroistoku zemlje, bilo je nekada važno mjesto na granici kraljevstva Aragon i kraljevstva Kastilje, čijim je ujedinjenjem 1469. nastala Španjolska. Ruševine dvorca na brdu i velika kamena crkva u podnožju podsjetnik su na vrijeme kada su tuda prolazili putnici i trgovci. Danas je ondje registrirano svega 98 stanovnika, ali ih zapravo živi 18. Ostali su prijavili prebivalište kako bi manje plaćali registraciju automobila nego u gradu gdje zapravo stanuju.

“Toliko nas je malo da ni koronavirus nije ušao ovdje”, kaže 55-godišnja Beatriz Goñi, najmlađa stanovnica Bijuesce. “Tijekom pandemije nitko nije bio zaražen”, dodaje za Hinu.

Selo ima jedan kafić, koji je ujedno i restoran, koji vode Beatriz i njen 60-godišnji suprug José Luis. “Naš lokal je kafić, ispovjedaonica, pekara, apoteka i kiosk”, ističe Beatriz.

248 franšiznih sustava

Od ukupnog broja franšiza u RH 30% je domaćih

Tijekom Božića je u selo došlo 300 ljudi porijeklom iz tog kraja, no sada opet deseci kuća zjape prazne. U mjestu nema ni svećenika. Bijuesca je udaljena 45 km od grada Sorije, a s druge strane 45 km od grada Calatayuda, otkuda svećenik dolazi subotom održati misu, premda je ponekad u crkvi samo troje vjernika. Najbliži dom zdravlja udaljen je 25 kilometara.

“Prema zakonu prirode, budućnost ovih sela je smrt”, kaže José Luis. U tamošnjoj pokrajini Aragon živi 1,3 milijuna stanovnika, od čega polovica u najvećem gradu Zaragozi.

S diplomom i tehnologijom na selo

Španjolska vlada je u rujnu, tijekom šestomjesečnog predsjedanja EU-om, organizirala konferenciju o budućnosti ruralnih mjesta u Sigüenzi, selu udaljenom sat vožnje od Madrida.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

“Depopulacija sela je iznimno kompleksan problem”, kaže Ignacio Muñiz, zadužen za planiranje politika u španjolskom ministarstvu poljoprivrede.

“Na našim poljima i farmama trebamo mlade ljude sa sveučilišnom diplomom kako bi se hrana proizvodila na održivi način”, dodaje. Muñiz vjeruje da će rad u poljoprivredi postati poželjniji mladima bude li primijenjena suvremena tehnologija i znanje koje mladi stječu u školama. Tvrdi kako će lijeva vlada ulagati novac u tehnološko opremanje sela u nadolazećim godinama.

Iguacio José Escuin, 34-godišnji poljoprivrednik, završio je agronomski fakultet u Valenciji pa se vratio u rodno selo Calandu s 3.800 stanovnika. Zajedno s roditeljima upravlja sadnjom breskvi u sklopu zadruge “San Miguel de Calanda”.

“Volim zemlju i rad na njoj”, kaže Iguacio dok obilazi polje s 22-godišnjim bratom Juan Carlosom. I Juan Carlos, koji na mobitelu nadgleda suvremeni sustav za navodnjavanje, kaže da želi ostati ondje. Lani su isporučili 310 tona bresaka, ali rast cijena goriva i gnojiva, strogi propisi i dugo sušno razdoblje ugrožavaju im isplativost poslovanja.

“Mladi i ovdje vole selo”, kaže José Luis u Bijuesci. “Ali nema nikakvih sadržaja za njih pa odlaze”.

Ruralni turizam kao šansa 

Od 18 stanovnika, osmero je umirovljenika. Načelnik mjesta ne živi ondje nego u drugom selu, pa je José Luis zadužen za hitne slučajeve. Provjerava ima li struje, radi li vodoopskrba, a stanovnici mu iznose svoje probleme. Također im otvara svojevrsnu knjižnicu i sportsku dvoranu, koju gotovo nitko ne koristi. U svim selima postoje dvorane sufinancirane novcem iz EU-a.

Govornik by Melita Pavlek

Evo zašto je važno znati dobro se brendirati!

“Svjesni smo da je depopulacija problem koji zahtijeva i usluge”, kaže Muñiz iz ministarstva u Madridu. “Radimo stoga na unapređenju usluga po selima”, dodaje.

José Luis se, međutim, žali da vlada ne ulaže dovoljno novca, a da načelnici koji upravljaju selima “dobivaju plaću i ne rade ništa da promijene situaciju”.

On je stoga okupio ljude iz ostalih sela te im predložio bavljenje ruralnim turizmom. Tijekom pandemije mnogi su ljudi umjesto na napučene plaže išli na sela i u prirodu.

“Planiramo iz gradova dovoziti turiste, pa im organizirati gastronomsku turu po ovim selima i spavanje”, kaže José Luis dodajući da sela imaju bogatu prošlost sa zanimljivim pričama. Kada dođe ljeto, uz rijeku će organizirati glazbene koncerte, peći meso i nuditi koktele.

No to nije i jedini plan ljudi u Bijuesci. U desetke napuštenih kuća namjeravaju privući mlade umjetnike, informatičare, pisce i sve one koji mogu raditi od kuće preko interneta.

“Radili bi u mirnom i inspirativnom okruženju”, napominje José Luis. “A s obzirom da je najam stanova u gradovima poput Madrida i Barcelone preskup, ovdje mogu pristupačno i kvalitetno živjeti”, dodaje.