Dok je u Srbiji stalno prisutan trend rasta cijena kilovata, stanje kod susjeda je obrnuta, pišu Večernje novosti.

Računi za kolovoz račun veći za 12%, a za narednu godinu već je najavljeno novo poskupljenje. Vrijednost električne energije na europskom tržištu pada, pa su zato i Makedonija i Hrvatska spustile svoje prosječne cijene struje za domaćinstva. Stručnjaci objašnjavaju da Srbija kaska za susjedima jer je kod nas struja već jeftina pa će narednih godina morati dodatno da poskupiti. Prosječna maloprodajna cijena struje za domaćinstva u Makedoniji u prvoj polovini 2015. iznosila je 5,024 denara, odnosno 9,73 dinara po kilovat-satu, što je 1,29 posto manje nego u istom razdoblju lani. Dok je Makedonija zabilježila relativno malo pojeftinjenje, hrvatski potrošači plaćat će između 62 i 115 kuna godišnje manje za struju, pišu Večernje novosti.

Pojeftinjenje obuhvaća gotovo dva milijuna domaćinstva koja su korisnici HEP. Ipak, trenutna cijena kilovata u Hrvatskoj gotovo je dvostruko veća nego u Srbiji.  Ovo su prvi rezultati pada tržišne cijene struje u regiji i Europi , gdje je cijena energija trenutno niža od očekivane zbog usporavanja ekonomskog rasta. Tako je cijena sa 55 eura po megavat-satu pala na oko 40 eura . "U Europi padaju tržišne cijene struje", kaže Nikola Rajaković, profesor na ETF i bivši državni tajnik u ministarstvu rudarstva i energetike. "Dostizanje tržišne cijene struje u Srbiji zato treba produljiti koliko god je moguće, a istovremeno raditi na povećanju energetske učinkovitosti i efikasnosti rada elektroenergetskih poduzeća. Osim poskupljenja struje od 1. kolovoza za 12 posto, u sljedećoj godini struja bi mogla da poskupi još jednom, za oko 10 posto. To je neophodno i dovoljno za izgradnju nove elektrane koja desetljećima nije izgrađena u Srbiji", kaže on.

Tendenciju potvrđuje i predsjednik Nadzornog odbora EPS Branko Kovačević, koji kaže da se Srbija tek priprema da prati tržište. " Cijene u Europi su niže jer je industrija pala. Problem kod nas je što je naša cijena među najnižima u Srbiji i nije tržišna. Srbija će moći da prati trend europskih cijena kada svoju postavi na isti nivo", objašnjava Kovačević. Da za kilovate plaćamo najmanje u Europi , potrošačka udruženja sumnjaju. "Cijena kilovat-sata doista je najjeftinija u Srbiji", kaže Petar Bogosavljević, predsjednik Udruženja potrošača. "Ipak, kada se na to doda dio u računu za obračunsku snagu i troškove distributera, ukupna cijena nije najpovoljnija", dodaje on. 

Obveze

Rast cijena iduće dvije godine

I u Memorandumu o razumevanju, koji je Srbija u lipnju potpisala sa Međunarodnim monetarnim fondom, stoji da će cijena električne energije, nakon kolovoškog poskupljenja, otići još nagore. Taj trend će se, prema Memorandumu, nastaviti iduće, ali i 2017. godini.