Kancelarija za veterinarstvo Bosne i Hercegovine "nije i neće objaviti listu hrvatskih firmi kojima je zabranjen izvoz na BiH tržište, popis koji se pojavio u medijima nije naša službena informacija," izjavili su za Poslovni dnevnik u uredu direktora Kancelarije Ljubomira Kalabe.

Tragom medijskih napisa o novoj ofenzivi naših susjeda i zabrani uvoza poljoprivredno-prehrambenog asortimana proizvedenog u Hrvatskoj uz objavu i liste s imenima pedesetak tvrtki koje svoj asortiman više ne mogu plasirati na BiH tržište, zatražili smo pojašnjenje u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. U kabinetu ministra Mirka Šarovića daju tek naputak neka odgovor tražimo u Kancelariji za veterinarstvo koja je, napominju, mjerodavna za problematiku. Kancelarija je zapravo jedan od ureda Šarovićeva ministarstva, stoluju na istoj adresi.

Godinama je s bosanskohercegovačkog na hrvatsko tržište godišnje stizalo više od 50 milijuna litara mlijeka, no ulaskom Hrvatske u Europsku uniju to je trgovanje prekinuto. Ni mlijeko, ni mliječne prerađevine, niti ijedan drugi prehrambeni artikl s BiH deklaracijom od prvog dana srpnja više nema ulaz na hrvatsko tržište. Ne zbog hira ili nekakva embarga s hrvatske strane već isključivo iz razloga što bosanskohercegovačke vlasti nisu pravodobno provele prilagodbu prema zahtjevnim standardima Unije.

Kako Šarović i Kalaba nisu odradili tu obvezu, vjerojatno pritisnuti erupcijom nezadovoljstva lokalnih poduzetnika koji su gubitkom hrvatskog tržišta već ove godine ostali bez desetaka milijuna eura prihoda, sada svoj nemar pokušavaju skupo naplatiti. Zlorabeći medijski prostor razbacuju se ucjenama i bez argumenata dižu rampu za uvoz hrvatskih proizvoda koji na BiH tržištu imaju i tradiciju i kupce. Svjedoči to konkretno i internetska adresa Kancelarije za veterinarstvo te otkriva pozadinu njihova neprofesionalna postupanja.

Iza oznake "Upisnik proizvođača Ureda za veterinarstvo BiH" krije se zapravo lista stotinjak država i njihovih tvrtki, uz svaku je spomenuto ima li izvozni broj. Popis za Hrvatsku zaključno s 28. srpnjem sadrži 189 tvrtki, uz 169 stoji izvozni broj dok ga 16 tvrtki nema. Lista pak što se odnosi na BiH potpuno je prazna, nema nijedne tvrtke.Tko protiv koga u BiH ratuje kako bi oprao svoj nerad pa medijima dotura podatke kojima unosi nepotrebnu paniku problem je koji moraju riješiti naši susjedi. Naime, objavljena lista vrvi netočnostima. Tako Lura i Sirela odavno posluju kao Dukat. Herbos, SMS, Lura keksi ili Križevčanka ne postoje već nekoliko godina. Nema ni tvrtke Meggle MIA već Meggle Hrvatska. Kuhne-Nagel pak uopće ne pripada prehrambenom lancu, naime ta je tvrtka špediter.

Iako su etiketirani da ne mogu izvoziti u BiH Podravkina Danica, bjelovarski Koestlin, PPK mesna industrija Karlovac, osječki Ravlić, MM klaonica, Reko, Koža, PPK Valpovo, Sardina i Adria po službenoj dokumentaciji Kancelarije zadovoljavaju sve uvjete. 

Brojke govore

Izvoz 298, uvoz 103 milijuna eura

Hrvatska je u 2012. na bosanskohercegovačko tržište izvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za 298 milijuna eura što je na godišnjoj razini manje 9,2%, podaci su Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Top pet izvoznih grupa proizvoda su pića, mlijeko i mliječne prerađevine, žitarice, duhanski asortiman te mesne prarađevine. Žitarice su imale najveći rast od 26% na 32 milijuna eura, potom su pića s plus 13% na 62,2 milijuna dok je izvoz mesnih prerađevina uvećan 10% na 27,7 milijuna eura. Najviše je pao izvoz duhanskih proizvoda, 14% na 29 milijuna eura. Iz BiH je lani uvezeno hrane za 103 milijuna eura uz rast od 3,6%. Ulja i masti uz rast 37% sa 24 milijuna eura drže vrh ljestvice, te mlijeko, perad i jaja za 23 mil. eura.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’