Nije tajna da poslodavci cijene obrazovanu radnu snagu, ali i radnu snagu koja ima iskustvo. U Hrvatskoj je takav spoj rijedak i poznato je da hrvatska radna snaga s obzirom na obrazovanje i starost gotovo nije konkurentna na širem europskom tržištu. Uslijed vladajuće financijske krize ne može se izbjeći pitanje kako će se hrvatske kompanije kasnije boriti za kadar te ima li nade za naše mlade radne snage. Svega je oko sedam posto radne snage visoko obrazovano, a prosjek godina zaposlenih osoba raste. Rješenje za poslodavce je pomlađivanje radne snage, te spoj mladih i neiskusnih s iskusnim zaposlenicima. Međutim, nedavno je novčana potpora u iznosu od gotovo 32,2 milijuna kuna za zapošljavanje obrazovanih i bez iskustva povučena. Rebalans je učinio svoje i mladim nadama koje bi trebale svojim novostečenim znanjem maksimalno pomoći hrvatskim kompanijama da konkuriraju ovo svakako nije ohrabljujući potez.

Zapošljavanje mladih
Jedna od zemalja za koju se ističe da ponajviše doživljava ovu krizu svakako je Amerika. Broj nezaposlenih vrtoglavo raste iz mjeseca u mjesec, a povećava se i broj depresivnih uslijed dobivanja otkaza te pogoršavanja financijske situacije. Podaci o zapošljavanju mlade radne snage bez iskustva pokazuju ipak da ne postoje prevelike promjene u odnosu na 2008. godinu. Naime, prema istraživanju organizacije Society for Human Resource Management provedenom na 450 menadžera ljudskih resursa u 2008. godini 43 posto kompanija je zaposlilo barem jednu osobu bez prijašnjeg radnog iskustva. Do lipnja 2009. godine, mladu osobu s diplomom i direktno s fakulteta zaposlilo je 39 posto kompanija koje su sudjelovale u istraživanju. Zanimljivo je da tri četvrtine kompanija izjavljuje da će kada se ekonomija popravi prilikom zapošljavanja ciljati segment mladih ljudi bez iskustva kako bi u kratkom roku imali uspjeha u tržišnoj utakmici. Hrvatske tvrtke svakako bi trebale iskoristiti ove podatke i promisliti kako primijeniti uvide naših dalekih susjeda na današnje prilike. Regrutiranje mladog kadra po kvalitetnim fakultetima i visokim školama u inozemstvu je sve češće, dok u Hrvatskoj rijetke kompanije iskorištavaju ovakve prilike. Tek unatrag nekoliko godina specijalno organizirani događaji sa svrhom spajanja potencijalnog poslodavca i primatelja zaposlenja su u većoj mjeri posjećivani od kompanija.

Studentima zatvorena vrata
Kompanije u svijetu iskorištavaju priliku upoznati kandidate na studentskoj praksi opažajući kako se kandidati ponašaju te igraju li prema pravilima kompanije. Interna baza ovih kandidata primarni je izvor kada se traži budući zaposlenik. Nažalost, hrvatske kompanije rijetko otvaraju vrata studentima u potrazi za praksom. Među onima koje i uzimaju studente nerijetke su one tvrtke koje prepoznaju potencijalnu vrijednost ili se trude prepoznati potencijalne buduće zaposlenike. Rijetke su i kompanije koje imaju planirane aktivnosti za studente na praksi, a realnije je da mlada osoba obavlja nekorisne poslove. Za potpunu istinu potrebno je pogledati i drugu stranu medalje. Specijalizirani sajmovi na kojima kompanije postavljaju štandove te predstavnici kompanija prikupljaju životopise nemaju svrhe ukoliko ih ne posjećuju budući tražitelji posla. Potencijalni kandidati zaboravljaju pripremiti ispravne životopise ili se raspitati malo više o organizaciji prije nego krenu postavljati pitanja. Nejasno je u kojoj mjeri za ovu nepripremljenost trebaju odgovarati kandidati ili fakulteti koji ih ne pripremaju na hrvatsku realnost. Niži životni standard koji uzrokuje da većina mladih za vrijeme studiranja i dalje živi s roditeljima i ne osamostaljuje se svakako ima utjecaj na krivu percepciju stanja na tržištu

Borba za opstanak
Nažalost, za sadašnju situaciju nema jednog najboljeg i najbržeg rješenja. Organizacije bi trebale osnaživati timove radnika spajajući iskustvo starijih radnika sa znanjem mladih ljudi. S druge strane, mladi ljudi trebali bi poraditi na svojoj proaktivnosti pri traženju posla. Sve osobe koje se nalaze u radnom odnosu trebale bi imati na umu da je za konkuriranje na sve širem tržištu rada cjeloživotno obrazovanje nužno. Na organizaciji je odgovornost da radnicima omogući učestalo obrazovanje osiguravanjem vremena za obrazovanje, ali i financijske potpore. Ove ideje ne mogu se ostvariti preko noći niti se može ostvariti uspjeh kroz radnu snagu ukoliko nije osviješteno da se i organizacija i zaposlenici bore za isti cilj – opstanak. Razumijevajući prije navedeno, nije čudno da modernije organizacije i vođe tih organizacija spominju kako je kompanija jedna velika obitelj. Vizija organizacije mora biti motivirajuća i smislena svakom članu, a zadatak vođe je prenositi viziju na zaposlenike. Tek kada su sve komponente formule prisutne i na optimumu – dobar vođa, inspirirativna vizija, motivirani i obrazovani zaposlenici – tek onda organizacija ima preduvjete za uspjeh. Bez obrazovanja i znanja pitanje je koliko ste konkurentni na sutrašnjem europskom tržištu. Stoga već danas morate početi planirati što ćete raditi u bližoj budućnosti i koja su vam znanja potrebna kako biste obavljali taj posao. Planiranjem na ovakav način Hrvatska ima prilike konkurirati bližim susjedima u europskoj utakmici za opstankom.

* autorica je magistrica psihologije i predavačica na ZŠEM-u

Vizija

Ništa bez motivacije
Hrvatska je realnost da na vrhu rijetkih hrvatskih kompanija postoje dobri vođe s odgovarajućom vizijom, ali je teško održati obrazovanu i motiviranu radnu snagu. Bez motivirane i obrazovane radne snage nema sutra. Zbog toga svi menadžeri koji imaju viziju i dugoročne planove već danas moraju početi planirati s kojim će ih ljudima ostvariti.

Planiranje i koordinacija
Ako vam radna snaga stari, treba planirati popunjavanje radnih mjesta te planirati zamjenjivanje radnika pred mirovinu. Iako vam možda prosječna dob zaposlenika ne raste, zapitajte se u kojoj mjeri su obrazovani za produktivno i efikasno obavljanje posla. Dobrim planiranjem i koordinacijom radnike je moguće obrazovati za vrijeme radnog vremena, a da posao ne trpi.

Inovativna platforma

Hrvatska želi više gostiju visoke platežne moći

Brže i jednostavnije

Digitalizacija procesa pacijenta: Od naručivanja do praćenja – sve na jednom mjestu