Uskoro, po četvrti put u protekle 102 godine, počinje istraživanje nafte u crnogorskom podmorju. Zeleno svjetlo za taj pothvat dala je prošlog tjedna Vlada Crne Gore potpisivanjem ugovora sa talijansko-ruskim konzorcijem Eni Novatek o koncesiji za proizvodnju ugljovodika u crnogorskom podmorju.

"Pronalazak komercijalnih rezervi nafte i plina značio bi temelj potpuno nove industrije u našoj zemlji, koja bi doprinijela povećanju obima proizvodnje izvozne baze, kao i bržem ukupnom ekonomskom rastu", rekao je tom prilikom premijer Crne Gore Milo Đukanović.

"Naš optimizam je utoliko realniji što smo u koncipiranju projekta istraživanja imali pravnog savjetnika iz Norveške. Koristili smo model ove veoma razvijene, prijateljske zemlje, koja je najbolji primjer skladnog odnosa između imperativa očuvanja životne sredine, naftne industrije i sektora podrške", dodao je Đukanović.

Ministar ekonomije Vladimir Kavarić kazao je da je put do potpisa ovog ugovora trajao skoro sedam godina.

Talijanski naftno-plinski gigant Eni, nekadašnji Agip, i ruski Novatek prošle godine su izabrani za najboljeg ponuđača na tenderu. Te dvije kompanije, piše AlJazeera Balkans, će istraživati površinu od oko 1,2 milijuna kilometara u teritorijalnim vodama Crne Gore. One su se obavezale da će napraviti tri obavezne i jednu uslužnu bušotinu. U okviru radnog programa, koji u prvom periodu istraživanja ima vrijednost od 85 milijuna eura, a u drugom 12 milijuna eura, priopćeno je ranije iz Vlade Crne Gore.

Koncesija je izdana na 30 godina. Ukoliko budu pronađeni nafta i plin, Eni i Novatek će Crnoj Gori biti obavezni dati od 62 do 68 posto ukupnog profita od eksploatacije. Ministar Kavarić je kazao da su te kompanije izdale garancije kojima se pokriva bilo kakva eventualna šteta ili gubitak direktno prouzrokovan njihovim aktivnostima u Crnoj Gori.

Da li će Crna Gora, kako se ranije nadalo, postati novi Kuvajt?

Južnojadransko podmorje, tvrde stručnjaci, krije respektabilne količine prirodnog plina, ali i nafte. Profesor Mihailo Burić, ekspert za hidrologiju iz Podgorice, kaže da se mogu očekivati nalazišta "teška" oko 200 milijardi kubnih metara plina.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Na drugoj strani, ekološke organizacije iz Crne Gore, Hrvatske i Italije opet, kao i nekoliko posljednjih godina, vode opsežnu akciju da se zabrani istraživanje nafte i plina u Jadranskom moru. Ekolozi iz te tri države na dan potpisivanja ugovora protestirali su u Baru. Oni su poručili da je eksploatacija nafte na Jadranu međunarodni problem i upozorili da je potpisivanjem ugovora Crna Gora potpisala smrtnu ekološku presudu morskom biodiverzitetu i crnogorskom turizmu.