U Austriji se u nedjelju održavaju parlamentarni izbori, na kojima se očekuje, prema posljednjim anketama, gubitak glasova vladajućih stranaka Socijaldemokratske (SPÖ) kancelara Wernera Faymanna i Narodne stranke (ÖVP) potkancelara Michaela Spindeleggera i moguće jačanje antiimigrantske Slobodarske stranke (FPÖ) krajnjeg desničara Heinz-Christiana Strachea i Zelenih.

Za naklonost birača bori se devet stranaka: SPÖ, ÖVP, FPÖ, BZÖ (Pokret za budućnost Austrije), Stranka zelenih, Team Stronach, KPÖ (Komunistička stranka Austrije), Neos i Piratska stranka. U svim anketama SPÖ i ÖVP su dobivali manje od 30 posto, što bi im moglo biti nedovoljno za obnovu parlamentarne većine i formiranje još jedne crveno-crne koalicije. U tom slučaju mogućnosti za sastav nove vlade nisu velike, jer ni socijaldemokrati, ni narodnjaci ne bi mogli sami sastaviti vladu bez trećeg partnera. Analitičari najavljuju vrlo napetu i tijesnu borbu za prevlast. Posljednje ispitivanje javnog mnijenja Instituta Gallup pokazuju da bi SPÖ mogao dobiti oko 27 posto, što ga čini apsolutnim izbornim favoritom, ÖVP oko 23 posto, FPÖ oko 20 posto, Zeleni 14 posto, Tim Stronach 7, a BZÖ, NEOS, KPÖ i Pirati ispod četiri posto što neće biti dovoljno za ulazak u parlament.

Gallup procjenjuje da bi više od 22 posto u glasačkoj kutiji krajnje desničarskog FPÖ-a značio raspad tradicionalnog austrijskog stranačkog sustava socijaldemokrata i narodnjaka. Bira se 183 zastupnika Isti izvor navodi da šansu za prelazak praga od 4 posto imaju i BZÖ i Neosi i da ukoliko im to pođe za rukom, u austrijskom će parlamentu prvi puta u njegovoj posljeratnoj povijesti sjediti zastupnici sedam političkih stranaka.

Na nedjeljnim će izborima oko 6,4 milijuna Austrijanaca s pravom glasa izabrati novi saziv austrijskog parlamenta od 183 zastupnika odnosno novog saveznog kancelara za slijedećih pet godina. Dobri poznavatelji austrijskih (ne)prilika špekuliraju o broju birača koji ne žele glasovati. Na prošlim izborima 2008.je poprilično veliki broj ignorirao izbore. Austrijski mediji izvještavaju o krajnje neizvjesnom rezultatu i odazivu birača, Potkrepljuju to brojkama o više od pola milijuna ''neodlučnih“, koji dan uoči izbora još nisu znali kome će dati svoj glas te rekordnom broju od 668.658 Austrijanaca koji će glasati izvan mjesta stanovanja i čiji će glasovi biti izbrojani tek u ponedjeljak, odnosno manji dio u četvrtak. Upravo taj nezanemarivi dio biračkog tijela, mogao bi, prema procjenama analitičara i medija odrediti sudbinu Austrije.

Za davanje prednosti nekoj od stranaka Austrijanci se uglavnom odlučuju prema tome u kojoj su mjeri stranački programi i aktivnosti usmjereni na zaštitu njihovih materijalnih i životnih interesa.
Birališta se zatvaraju u nedjelju u 17 sati kada će austrijska državna televizija ORF objaviti i prvi nepotpuni i neslužbeni rezultat.

Najveće austrijske parlamentarne stranke, osim krajnje desnice, borile su se u predizbornoj kampanji i za naklonost glasače migrantskog podrijetla, prije svega Turaka, animirajući ih uvrštavanjem nekih od njih na kandidatske izborne liste. FPÖ-ov čelnik Strache je pozvao Austrijance srpskog podrijetla da glasaju za njegovu stranku jer se zalaže za kršćanske vrijednosti. Tri najveće manjinske skupine u Austriji su Nijemci, Srbi i Turci.

U Austriji živi i oko 120 tisuća Hrvata od čega njih 56 tisuća posjeduje hrvatsko državljanstvo. Hrvati s austrijskim državljanstvom i pravom glasa na parlamentarnim izborima najvećim su dijelom gradišćanski Hrvati, a neki od njih sjede u austrijskom parlamentu i saveznoj vladi. Austrijsko Ministarstvo unutarnjih poslova nam je reklo da nema popis kandidata s izbornih listića po zemlji porijekla, pa ne zna koliki je postotak austrijskih državljana s migrantskom pozadinom u ukupnom broju istaknutih kandidata niti odakle potječu.

Međunarodni dan sestrinstva

„Sestrinstvo je danas pametnije i glasnije, ali i opterećenije nego ikad“

Nova pravila kapitala

Europska investicijska banka: Tko nije zelen i digitalan – ispada iz igre za milijune