Put za novi Trumpov porezni zakon sada je otvoren. Nakon što je Zastupnički dom američkog Kongresa u četvrtak odobrio paket poreznih olakšica, američko gospodarstvo očekuje injekciju od 4,5 bilijuna dolara u sljedećih deset godina, većinom financiranu novim zaduživanjem. Prema pisanju njemačkog Bilda, ovaj potez gurnut će Sjedinjene Američke Države u dosad neviđenu razinu državnog duga.
Dok se u Europi, primjerice u Njemačkoj, tjednima raspravljalo o smanjenju poreza na struju vrijednom pet milijardi eura godišnje, u SAD-u se donosi zakon koji će državni proračun koštati čak 450 milijardi dolara svake godine. Profesor ekonomije na Sveučilištu Harvard, Kenneth Rogoff, objašnjava koliko je ovaj “veliki, predivni zakon”, kako ga naziva sam Trump, opasan ne samo za SAD, već i za cjelokupno svjetsko gospodarstvo. “U Washingtonu i dalje vlada uvjerenje da živimo u zemlji nultih kamatnih stopa, gdje je dug svojevrsni ‘besplatni ručak’ (eng. free lunch)”, ističe Rogoff.
Ta je pretpostavka, međutim, daleko od stvarnosti. Prema podacima rejting agencije Fitch, troškovi kamata već sada predstavljaju drugu najveću stavku u američkom proračunu, s iznosom od 1,1 bilijun dolara godišnje, što je više čak i od izdataka za obranu. Upravo zato je plan o daljnjem zaduživanju ovisan o niskim kamatnim stopama. Rogoff upozorava da su mnogi vodeći američki znanstvenici priznali kako su precijenili ideju o dugoročno niskim kamatnim stopama, “ali čini se da se većina članova Kongresa i predsjednik Trump i dalje drže te zablude.”
Ironično, nakon što je Trump proračunske deficite bivšeg predsjednika Joea Bidena postavio kao jednu od glavnih tema svoje predizborne kampanje za 2024. godinu, sada ga planira nadmašiti. “S deficitima od šest do sedam posto ukupnog BDP-a do kraja svog mandata, Trump će vjerojatno premašiti Bidena”, predviđa Rogoff.
Novi zakon podiže zakonsku granicu zaduživanja za pet bilijuna dolara kako bi se spriječila insolventnost SAD-a već ovog ljeta. Godišnje zaduživanje Amerikanaca već je dosegnulo 6,4 posto BDP-a, što je više nego dvostruko u odnosu na prosjek eurozone. Planirano je i oslobađanje dodatnih milijardi za vojsku i zaštitu granica. Ti troškovi trebali bi se djelomično financirati rezovima u socijalnim davanjima. Unatoč tome, stručnjaci predviđaju da će deficit u sljedećih deset godina porasti za dodatnih 3,3 bilijuna dolara. Ukupan iznos američkih državnih obveznica (što je također dug države) nedavno je dosegnuo gigantskih 30 bilijuna dolara.
Ako Trumpova politika izazove dodatno nepovjerenje međunarodnih investitora prema SAD-u i tržište obveznica uđe u turbulencije (gdje svi žele prodati, a cijene padaju), raste opasnost od izbijanja nove međunarodne financijske krize, zaključuje Rogoff.
Slično razmišlja i njemačka ekonomistica, profesorica Veronika Grimm. Ona smatra da bi se ovaj problem mogao preliti i na Europu. “Mnoge razvijene ekonomije nalaze se u istoj dilemi: izdaci za obranu moraju rasti, a da bi se ostalo konkurentno, porezi za poduzeća moraju biti na atraktivnoj razini.” Istovremeno, rezanje socijalnih davanja naišlo bi na ogroman otpor javnosti. Činjenica da teret kamata značajno premašuje izdatke za obranu, loš je znak za stabilnost cjelokupnog sustava.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu