Posljednja grčka šansa – tim su naslovima svjetski mediji u utorak najavili odlazak premijera Aleksisa Ciprasa u Bruxelles na predstavljanje prijedloga reformi koje bi bile temelj za dogovor s međunarodnim kreditorima. Cipras i novi ministar financija Euklid Cakalotos put Belgije krenuli su s nimalo lakim zadatkom – moraju uvjeriti europske čelnike da uopće pokrenu pregovore o novom paketu pomoći dok grčke banke broje posljednje dane prije nego potpuno ostanu  bez novca.

No, velik je pritisak i na drugoj, europskoj strani. To posebno važi za njemačku kancelarku Angelu Merkel od koje tamošnja medijska i politička scena traži zaoštravanje retorike prema Grčkoj. Tako je tabloid Bild izašao s naslovnicom Merkel s pruskom kacigom na glavi i naslovom "Danas nam treba Željezna kancelarka". Bild je u pet točaka objavio što bi Merkel trebala zastupati na sastanku eurozone, a prva je točka – izbacivanje Grčke iz eurozone. Bild je samo vrh ledenog brijega. I mnogi članovi njezine vlastite stranke Kršćansko-demokratske unije (CDU) misle da bi eurozoni bilo bolje bez Grčke. A njezini koalicijski partneri s ljevice, socijaldemokrati, također su zadnjih dana zaoštrili retoriku prema Grčkoj. Sve to Angeli Merkel limitira prostor za dogovor s Ciprasom.

"S obzirom na razvoj događaja i političku eskalaciju, čak i Angela Merkel mora paziti ima li većinu iza sebe", napisao je Stefan Kornelius u uvodniku Süddeutsche Zeitunga u utorak. Merkeličini glavni saveznici u Europi pritišću pak u suprotnom smjeru. Ključni partneri, poput Francuske, očito žele dogovor s Grcima i spremniji su na popuštanje, pa Atena trenutno ima najvećeg saveznika u Parizu. Francuski premijer Manuel Valls izjavio je kako Francuska "neće preuzeti rizik" i dopustiti da Grčka ode iz eurozone. "Temelj dogovora postoji. Francuska vlada učinit će sve što može da zadrži Grčku u eurozoni. Uvjereni smo da ne možemo riskirati i pustiti Grčku", izjavio je Valls za radio-postaju RTL. Dodao je i kako će se u Bruxellesu sastati ministar financija Michel Sapin i grčki mu kolega Cakalotos.

No, ostalo je nejasno hoće li taj sastanak biti bilateralne prirode ili u okviru sastanka eurozone. Istovremeno, anketa lista Le Parisien pokazuje da svaki drugi Francuz želi Grčku izvan eura. Vallsov stav dijeli i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker koji je kazao kako izbacivanje Grčke iz eurozone ili Europske unije nije nešto "što želimo ili bi trebali željeti". Međutim, Valls i Juncker sve su usamljeniji među europskim čelnicima. Prema pisanju Financial Timesa koji se poziva na izvore bliske Bruxellesu, malo je volje za postizanje dogovora. "Grexit je na svim usnama, ali ga nitko ne želi izreći", tumači bilo Bruxellesa izvor FT-a. Oči europske javnosti uprte su i u Europsku središnju banku (ECB), posljednju instituciju koja grčke banke još održava na životu. ECB je i dalje zadržao financijsku pomoć od 89 milijardi eura. Špekulira se da će ECB zatražiti od europskih čelnika da jamče za grčke obveznice koje su kolateral za održavanje financijskih linija prema grčkim bankama. 

Stav EK-a

Podjele među dužnosnicima

Podijeljenost stavova prema Grčkoj i njezinu ostanku u eurozoni posebno je primjetna unutar Europske komisije. Tako potpredsjednik za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis kaže kako se izlazak ne može isključiti ako se "ponovno ne uspostavi povjerenje i ako nema vjerodostojnog reformskog paketa". Povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici pak kaže da bi to bila "strašna pogreška".