Povratak turista željno iščekuju grčki turistički radnici, ali i tamošnje banke opterećene iznadprosječnim udjelom nenaplativih kredita plasiranih poduzećima. Kako piše Reuters, grčki poduzetnici u turizmu praktički su “na koljenima” nakon gotovo simboličnog dolaska turista prošle godine.

Vlasnik turističkih brodova na Rodosu, Paris Kakas, ističe kako si ne može priuštiti još jedno izgubljeno ljeto zbog 3,5 milijuna eura kreditnih dugova.

‘Žao nam je, nemamo novca’

“Kada banke dođu pitati za otplatu, kažemo im: žao nam je, nemamo novca”, kaže Kakas. Rodos je 2019. posjetilo 2,4 milijuna turista, no ovoga proljeća taj otok u blizini turske obale izgleda kao “grad duhova”. “Prošle godine prestali smo otplaćivati kredite”, kaže Kakas. I nije jedini.

Grčka središnja banka procjenjuje da je četvrtina kredita turističkom sektoru, koji čini petinu tamošnje ekonomije, sada problematična što se tiče naplate. Manos Konsolas, nekadašnji zamjenik ministra turizma, a sada zastupnik u parlamentu, izjavio je u listopadu da je vrijednost loših kredita turističkom sektoru došla na 3 milijarde eura.

Još više zabrinjava podatak da je trećina svih kredita koji su trenutno pod moratorijem uvedenim zbog krize izazvane pandemijom odobrena posebno ranjivom hotelijerskom i ugostiteljskom sektoru.

Iako se od vrhunca dužničke krize 2010. situacija znatno popravila, grčke banke i dalje imaju najvišu vrijednost loših kredita u Europskoj uniji od 47,4 milijarde eura, odnosno 30,2 posto ukupnog kreditnog portfelja. To je 10 puta više od europskog prosjeka.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Neki hoteli nisu otvorili svoja vrata cijelu jednu poslovnu godinu, a to je zasigurno utjecalo na njihovo financijsko stanje”, kaže Ioannis Hatzis, vlasnik tri hotela i član odbora grčke udruge hotelijera.

Male šanse za oporavak

Vlada je u turistički sektor do sada ubrizgala 40 milijardi eura pomoći, no taj sektor izlaz može pronaći samo u potpunom povratku nekadašnjeg poslovanja. Nakon desetljeća rasta turističkih statistika, lani je Grčku posjetilo tek 7 milijuna turista, nasuprot 33 milijuna iz rekordne 2019. godine.

Prihod je dosegnuo 4 milijarde eura, manje od četvrtine rezultata iz prethodne godine. Ove godine očekuje se 40 posto prihoda iz 2019. godine.

“Onaj tko je imao problema s otplatom kredita tijekom rekordne 2018. i 2019. ima male šanse za oporavak ove godine”, smatra Nicholas Magginas, glavni ekonomist Nacionalne banke Grčke.

Da situacija nije blistava uppozorio je i šef supervizije Europske središnje banke Andrea Enria. On je ovoga mjeseca poručio grčkim bankama kako kriza nije gotova te da zajmodavci u cjelini možda podcjenjuju rizike.

Naime, grčke banke imaju na raspolaganju vladin program “Herkul” lansiran 2019. i koji je do sada znatno pomogao u čišćenju bilanci od loših kredita.

Trajanje programa produženo je do kraja 2022. godine. No, to ne znači da je dužnički problem iščeznuo, upozoravaju analitičari.